Adarta kroz medije

Izbjegavanje komplikacija izbornog poroda

Prije nekoliko dana je objavljen zanimljiv rad na gore navedenu temu. Dobro osmišljena američka studija imala je za cilj procijeniti značaj nekoliko metoda za izbjegavanje komplikacija poroda prije 39. tjedna.

Zašto je to bitno? Zar porod nakon navršenih 37 tjedana trudnoće nije terminski, sve do zaključno s 42 tjedna? Naravno da jest ali nikako ne treba smetnuti s uma kako je medicina vrlo osjetljiva struka, posebice u području porodništva i da statistika bilježi i najmanje razlike u ishodu čak i u prirodnom fenomenu kakav je porod. Dobro, ovdje ne govorimo o spontanim trudovima, već o izbornom, elektivnom porodu (indukciji) ili kako se često kaže u našem kraju: “ Naručili su me na porod”. Brojni razlozi mogu biti za narudžbu “na porod” a više o toj temi sam pisao u jednom drugom članku.

Konstatirano je kako porod prije 39. tjedna trudnoće ima nešto veću učestalost pobola djece, u prvom redu – radi nedozrelosti pluća. Iako se radi o iznimno niskim postocima, oni ipak postoje i nekome se moraju dogoditi. Sveukupno oboljevanje terminske djece od nedovoljne zrelosti pluća jest 0,5-1%.

Kako su u studiji dobiveni američki podaci, nastojao sam ih adaptirati prema našim kriterijima kako bi bili razumljivi i naglasiti ću razlike koje postoje u pristupima porodu između Amerike i Hrvatske.

Podaci o porodima su dobiveni iz 27 bolnica i 14 država Amerike a pritom je analizirano preko 17.000 poroda u tromjesečnom periodu. Za usporedbu, u cijeloj Hrvatskoj se godišnje rodi blizu 45.000 djece, što bi značilo da u nas u cijeloj zemlji u istom takvom tromjesečnom periodu se rodi oko 15.000 beba.

Američki ginekolozi su odlučili na 3 načina smanjiti inducirane, potaknute porode prije 39.-tjedna:

– tzv. “hard stop” (čvrsto odbijanje) – dogovorom među ginekolozima da se jednostavno bez obzira na okolnosti (osim ukoliko nije radi zdravlja majke ili djeteta neophodno) izričito odbija ovakav porod prije 39. tjedna
– tzv. “soft stop” (mekano odbijanje) – individualnim pristupom ipak nekim trudnicama odobriti ovakav porod
– edukacijom osoblja o prednostima i nedostacima induciranog poroda prije i nakon 39. tjedna

Američki rezultati su pokazali slijedeće:

– korištenjem “hard stop” tehnike pad broja induciranih poroda prije 39. tjedna bio je s 9,6% na 4,3%
– korištenjem “soft stop” tehnike par broja induciranih poroda prije 39. tjedna bio je s 8,4% na 3,3%
– korištenjem pristupa edukacije osoblja nije zabilježen statistički bitan pad

Ono što upada u oči praktički i financijski orjentiranim amerikancima jest kako se ovim tehnikama može značajno smanjiti broj primitaka novorođenčadi u jedinicu intenzivne skrbi (JIL) radi komplikacija i tako godišnje uštedjeti imresivnih milijardu dolara!

Iz rezultata je očito kada se svi zaposleni u rodilištu dogovore da nema mjesta induciranom porodu prije 39.-tog tjedna (“hard stop”) je očito i najučinkovitija mjera za smanjenje svih mogućih komplikacija.

Sad bih prokomentirao meni najdraži dio članka – a to je osvrt na našu realnost i osobni stav oko teme.

Naše navike, pravila po kojima se ponašamo i naš ljudski okoliš često diktira ili barem djelomično utječe na naš stav o puno stvari, tako i o porodu.

Primjerice, kod nas se može često čuti kako su “svi u brizi” čim se trudnica približi terminu. A ona je u biti potpuno zdrava sa zdravim djetetom i samo čeka svoje vrijeme. Je li briga opravdana? Pa naravno da nije! Svojom nerealnom “brigom” frustriramo trudnicu i bespotrebno je opterećujemo potpuno nevažnim stvarima. Slično je i s rodiljom u rađaonici. Žena se primi u rodilište u 5 ujutro, tek joj blago curi plodna voda, negdje je oko termina i u 7:30 ujutro zove obitelj s pitanjem – je li rodila? A bili su dan ranije s trudnicom na pregledu i ginekolog je rekao da nije još sve “zrelo” za porod. I radi se recimo o 1. djetetu. Kad im velimo da nazovu oko podneva i tada potvrdimo da su se trudovi uigrali i da je počeo porod, možete zamisliti stupanj brige kad se konstatira u 5 poslije podne da još nije rodila i da nazovu oko 7 te da bi do tada trebala roditi!?! Ne daj Bože da u 7 navečer konstatiramo kako je stao porod i ukoliko se ne porodi unutar 2 sata, ozbiljno razmišljamo o carskom rezu. Ako se taj scenarij dogodi – slijedi konstatacija koju sam i danju i noću, u prijamnoj ambulanti znao vrlo često čuti: “Znate gospon’ doktor, prošli porod se jako namučila: došla je po noći i tek su joj drugu večer napravili carski rez. Bezveze se mučila cijeli dan. A bio je jedan doktor tak ugodan kao vi koji je rekao još oko podneva:” Nisam siguran da će ovaj porod ići!”. Dajte, prosim vas, da ovaj put ne bi isto tako prošla – molim vas napravite joj odmah carski, ionak je gotovo potpuno zaprta!”

Kako je realnost i s ljudske i s medicinske perspektive cijele ove priče bitno drukčija možete pretpostaviti koliko mi je vremena potrebalo tim dobrim ljudima razjasniti što se u stvari događalo u tom porodu (u Varaždinu prilikom svakog novog primitka u rodilište u rukama imamo staru dokumentaciju pa jasno možemo iščitati sve detalje).

Carski rez ima neusporedivo više potencijalnih komplikacija nego vaginalni porod. Naša rodilja je imala potpuno normalan tijek poroda koji na žalost nije završio vaginalno nego nije imala izbora pa je carski rez bio konačna opcija poroda.

Vratimo se na američku priču s početka. Ako je smanjenjem broja poroda prije 39. tjedna smanjen broj primitaka djece u “intenzivnu” i tako ušparano milijardu dolara godišnje – nije nam potrebno znati koliko bi to bilo prenešeno na naše razmjere hrvatskih kuna – kad govorimo samo o novorođenoj dječici – gdje su tu još i troškovi mogućih komplikacija kod majke, pogotovo ako smo u konačnici porod završili carskim rezom? Brojke su ogromne a mi možda u krivoj zabludi kako su još pritom liječnici i primalje bez srca i mučili su rodilju cijeli dan. ☹

Zato, kod nas ukoliko nije sve spremno, zrelo za porod – nema indukcije (naručenog) poroda. To je opći stav u cijeloj zemlji i nasreću uglavnom je takav i u praksi. Rodilje i javnost su naviknuti na takav stav i rijetko imamo nagovaranja od strane rodilja na raniji porod, prije 39.-tog tjedna. No kod nas se situacija bitno mijenja u negativnom smislu oko samog termina ili dan, dva nakon termina. Rodilja često tužna i razočarana što joj nije ponuđen porod odlazi kući. Opet – naravno – dobar, kvalitetan razgovor može ublažiti nezadovoljstvo.

Treba proći dosta vremena kako bi svi mi / svi oko nas ispravili neki naš stav, mišljenje koje je krivo. Nerijetko godinama nešto tvrdimo, a onda se kao mala djeca iznenađujemo kad shvatimo kako je istina oko toga bitno drugačija. Sjetimo se ovoga kad tvrdimo nešto o čemu nismo duboko promislili već smo prihvatili nešto opće prihvaćeno a pritom možda i radimo štetu – primjerice, uznemirujemo rodilju nepotrebno vlastitom brigom da je termin na vratima ili friško prošao – a žena i dijete su potpuno zdravi i takvi trebaju i ostati.

Što je Panorama® test? Panorama® Test je najpouzdanija metoda isključenja fetalnih genetskih bolesti, bez ikakih rizika po majku i dijete. To je neinvazivna metoda kojom se iz izvanstanične DNA ploda u krvi majke može utvrditi poremećaj broja kromosoma. Analiza se temelji na tehnologiji sekvenciranja nove generacije, korištenju SNP metode i Natera algoritma za analizu bioinformatičkih podataka. […]

Panorama test – najtočniji test isključenja genetskih nepravilnosti razvoja beba

17.02.2019.

Što je Panorama® test?

Panorama® Test je najpouzdanija metoda isključenja fetalnih genetskih bolesti, bez ikakih rizika po majku i dijete. To je…

S velikom radošću Vas obavještavamo kako je u ponudi Poliklinike Adarta od sada i djelatnost pedijatrije, dermatologije, centra za ultrazvuk te dječje i adolescentne psihologije, sa svim testovima koje pokrivaju tu dob. Pod vodstvom vms. Petre Novak, uz dosadašnje djelatnike dr. Ivu Bilopavlovića (ginekologija), dr. Ivanu Risek (ginekologija), dr. Aleksandra Jukića (ginekologija) od sada preglede […]

Nove djelatnosti u Poliklinici Adarta

10.02.2019.

S velikom radošću Vas obavještavamo kako je u ponudi Poliklinike Adarta od sada i djelatnost pedijatrije, dermatologije, centra za ultrazvuk te dječje i adolescentne psihologije, sa svim testovima koje pokrivaju tu dob.
Pod vodstvom vms….

SHIATSU I BOL

1.09.2015.

 

Piše: Jelena Krajcer Shiatsu praktičarka Shiatsu škola Hrvatska

Milijuni ljudi se svakodnevno susreću s različitim vrstama tjelesne boli. Boli nas zub, glava, leđa, želudac i tako, čini…

Suradne ustanove Suradne ustanove