, Poliklinika Adarta — OB | GYN | LAB » Prehrana nižih glikemijskih indeksa – koristi po trudnicu i dijete
Adarta kroz medije

Prehrana nižih glikemijskih indeksa – koristi po trudnicu i dijete

Često se postavlja pitanje – koji je to optimalan izbor namirnica kako bi spriječili prekomjernu tjelesnu težinu u trudnoći, popravili ili održali postojeću ili izbjegli jednu od najčešćih bolesti trudnoće – gestascijski dijabetes (GDM, Diabetes mellitus gestationis). Iako se nerijetko može čuti kako je antibijabetička dijeta s niskim unosom kalorija (od 1800-2300 Kcal) optimalna kako bi izbjegli poremetnje šećera u krvi, bolje je izbalansirana prehrana prema optimalnim glikemijskim indeksima, koju često preporučujemo svojim trudnicama te pacijenticama s prekomjernom tjelesnom težinom.

Glikemijski indeks je numerička skala koja se koristi za određivanje koliko i koliko brzo pojedina hrana povisuje razinu glukoze u krvi. Glukoza predstavlja osnovnu energiju za većinu tjelesnih stanica, transportira se putem krvi, a uglavnom potječe iz ugljikohidrata koje unosimo hranom. Hrana koja posjeduje nisku vrijednost glikemijskog indeksa uzrokuje mali porast glukoze u krvi, a hrana s visokim GI uzrokuje brz i velik porast razine glukoze u krvi.

zelenjava

Znanje o vrijednostima GI može nam pomoći u kontroli razine glukoze u krvi, što može biti dobra strategija prevencije bolesti srca, povišene razine kolesterola, inzulinske rezistencije i dijabetesa tip II, te debljine. Postoji poprilična količina znanstvenih radova koji ukazuju na povoljne učinke prehrane koja uzima u obzir vrijednosti GI, posebice u dijabetičara.

Proces probave ugljikohidrata ima za rezultat razgradnju dugačkih molekula do glukoze, koja ulazi u krv. Proteini i masti imaju drugačiji metabolizam, te stoga imaju malen utjecaj na povišenje razine glukoze u krvi.

Prisustvo glukoze u krvi uzrokuje produkciju inzulina, hormona koji pomaže da glukoza uđe u stanice u kojima se koristi kao izvor energije. Kada su trenutačne potrebe za glukozom u stanicama zadovoljene, suvišak glukoze skladišti se u jetri i mišićima za kasniju upotrebu. Popune li se i zalihe u jetri i mišićima, a glukoza je još uvijek prisutna u krvi, inzulin pomaže da se suvišna glukoza uskladišti kao mast.

Hranu s visokim udjelom ugljikohidrata čine žitarice (hrana načinjena od pšenice, ječma, riže) temahunarke (leća, grah, grašak), povrće bogato škrobom (krumpir). Voće je bogato voćnim šećerom, te se također ubraja u hranu bogatu ugljikohidratima. Med, razni zaslađivači i šećeri koji se dodaju u hranu tijekom procesiranja važan su izvor ugljikohidrata u hrani.

Prehrambena vlakna predstavljaju neprobavljive ugljikohidrate. Upravo zbog toga, vlakna ne povisuju razinu glukoze u krvi, iako se ubrajaju u ugljikohidrate.

Pojačano lučenje inzulina može izazvati probleme

Inzulin pomaže kod ulaska glukoze u stanice u kojima se koristi kao izvor energije, te je stoga ova molekula ključna u procesu zadovoljenja energetskih potreba organizma. Međutim, pretjerano lučenje inzulina kroz dulji vremenski period može imati nepovoljno djelovanje. Istraživanja pokazuju da dulja izloženost povišenim razinama inzulina može uzrokovati povišenu razinu triglicerida i “lošeg” kolesterola, sniženu razinu “dobrog” kolesterola, povišen krvni tlak, inzulinsku rezistenciju, pojačan apetit, debljinu i rizik od pojave ili pogoršanja dijabetesa tip II.

Budući da spomenuti problemi imaju tendenciju pojavljivanja u kombinaciji, smatra se da zajednički tvore sindrom. Ovaj sindrom naziva se metabolički sindrom ili sindrom X, a pretpostavlja se da je broj osoba koje pate od ovoga sindroma veći iz dana u dan. Studija objavljena prošle godine u američkom časopisu za kliničku prehranu, donosi spoznaje o utjecaju hrane s visokim glikemijskim indeksom na veću incidenciju koronarne bolesti srca.

Odabir namirnica s niskim GI štiti od bolesti

Plan prehrane koji podrazumijeva nisku ili umjerenu vrijednost glikemijskog indeksa može imati pozitivan utjecaj na prevenciju i terapiju kroničnih bolesti i metaboličkog sindroma. Vjerojatno ste primijetili da se nakon konzumacije slatkiša, ili slične hrane bogate konzumnim šećerom, koja izaziva nagli porast razine inzulina, osjećate umorno i letargično, ili drugom riječju-loše. Ovaj osjećaj javlja se uslijed pretjerane produkcije inzulina, što uzrokuje sniženje razine glukoze ispod normalne vrijednosti, te pojavu hipoglikemije i umora. Ako naša razina glukoze u krvi neprestano naglo raste i snižava se tijekom dana, jasno je da se ne osjećamo dobro. Uspijemo li odabrati hranu koja održava stalnu razinu glukoze u krvi, osjećamo se odlično i puni smo energije.

Nekoliko savjeta za odabir namirnica

  • Ograničite unos hrane od bijelog brašna i bijelog šećera. Ova hrana uključuje svu procesiranu hranu koja je bogata navedenim sastojcima. Krumpir također ima visoku GI vrijednost.
  • Odabirite hranu bogatu prehrambenim vlaknima. Hrana bogata prehrambenim vlaknima probavlja se dulje, te stoga uzrokuje manji porast razine glukoze u krvi. Cjelovita neprocesuirana hrana, posebice žitarice, koja sadrži prirodno prisutnu količinu prehrambenih vlakana, sporije prolazi kroz probavni sustav. Osjećaj sitosti traje dulje nakon konzumacije ovakve hrane. Hrana bogata vlaknima su cjelovite žitarice, povrće, mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke, voće. Citrusi imaju niži glikemijski indeks od većine vrsta voća.
  • Hrana bogata proteinima obično ima nizak GI. Riba, nemasno meso, mliječni proizvodi, mahunarke odličan su odabir hrane s niskim GI.
  • Masti ne povisuju značajno razinu glukoze u krvi-ali oprez! Prednost treba dati kvalitetnim masnoćama, poput ulja lanenog sjemena, maslinovog i bućinog ulja, te orašastih plodova.
  • Glikemijski odgovor ovisi o kombinaciji hrane koja se konzumira. Složen, raznolik obrok koji sadrži kompleksne ugljikohidrate, proteine i adekvatne vrste masnoća, te bogatstvo prehrambenih vlakana, pružit će umjeren glikemijski indeks. Kombiniranje hrane s visokim glikemijskim indeksom i one s niskim GI uravnotežuje odgovor organizma.
Hrana sa visokim glikemijskim indeksom Hrana sa srednjim glikemijskim indeksom Hrana sa niskim glikemijskim indeksom
Hrana Glikemijski indeks Hrana Glikemijski indeks Hrana Glikemijski indeks
Kukuruzni sirup 115 Sve vrste mekinja 50 Azuki grah 35
Pivo* 110 Sok od jabuke (nezaslađeni) 50 Ale strains (vrsta pive) 35
Glukoza (dextroza) 100 Basmati riža 50 Amaranth, sjeme 35
Glukozni sirup 100 Keksi (od cjelovitog brašna, bez šećera) 50 Jabuka, svježe voće 35
Modificirani škrob 100 Kruh sa quinom (65% quinoe) 50 Jabuke dinstane, umak 35
Pšenični, rižin sirup 100 Smeđa riža, nepolirana riža 50 Crni grah 35
Pečeni krumpiri 95 Žitna pločica, (energetska bez šećera) 50 Cassoulet (vrsta graha) 35
Krumpirov škrob 95 Chocho, ocijeđena kruška 50 Korijen celera (sirovi) 35
Kuhani krumpiri u pećnici 95 Sok od brusnice (nezaslađeni) 50 Slanutak (brašno) 35
Rižino brašno 95 Jerusalem artičoke 50 Slanutak, garbanzo grah (limenka) 35
Bijeli kruh bez glutena 90 Kivi, monkey breskva* 50 Kineski rezanci/vermicelli 35
Krumpirovo brašno 90 Litchi (svježe voće) 50 Brusnica grah, borlotti grah 35
Ljepljiva riža 90 Macaroni(durum pšenica) 50 Custard jabuka, cherimoya 35
Indijska maranta 85 Mango (svježe voće) 50 Dijon senf 35
Kuhana mrkva* 85 Muesli (bez šećera) 50 Sušene jabuke 35
Kuhani korijen celera* 85 Persimmon (vrsta voća) 50 Sušene rajčice 35
Kukuruzne pahuljice 85 Sok od ananasa (nezaslađeni) 50 Kruh od žitarica 35
Hamburger pecivo 85 Spelt kruh 50 Falafel (slanutak) 35
Med 85 Slatki krumpir 50 Smokve (svježe) 35
Instant (parboiled) riža 85 Wasa (meka raž) 50 Grašak (svježi) 35
Maizena (kukuruzni škrob) 85 Cjelovita pšenična tjestenina 50 Sladoled (sa pravom fruktozom) 35
Pastrnjak* 85 Banana (nezrela) 45 Indijski kukuruz 35
Kokice, bez šećera 85 Ječam, cjelovito zrno 45 Kidney/pinta grah 35
Ekspandirana riža 85 Smeđa basmati riža 45 Linum, sezam (sjeme) 35
Rižin kolač / puding 85 Capellini tjestenina 45 Nektarine (svježe) 35
Rižino mlijeko 85 Kokos 45 Naranče (svježe) 35
Tapioca 85 Brusnica 45 Breskve (svježe) 35
Kuhana bijela repa* 85 Farro brašno (integralno) 45 Šljive (svježe) 35
Bijeli sandvich kruh 85 Sok od grejpa (nezaslađeni) 45 Šipak (svježi) 35
Bijelo pšenično brasno 85 Grožđe (svježe voće) 45 Dunja (svježa) 35
Kuhani bob 80 Grašak (limenka) 45 Quinoa 35
Pire krumpir 80 Kruh od kamuta 45 Soja jogurt (sa okusom voća) 35
Krafne 75 Kamut brašno (integralno) 45 Pirjano voće, kompot(bez šećera) 35
Lasagne (sa mekim pšeničnim brašnom) 75 Sok od naranče (svježi, nezaslađeni) 45 Suncokretovo sjeme 35
Buča, tikva* 75 Ananas (svježe voće) 45 Sok od rajčice (prirodni) 35
Rižino mlijeko (sa šećerom) 75 Raž (integralno brašno, kruh) 45 Bijela bademova pasta (nezaslađena) 35
Squash tikva* 75 Tost integralni kruh 45 Bijeli grah, canellini 35
Vafle (sa šećerom) 75 Sok od rajčice (sa šećerom) 45 Divlja riža 35
Lubenica* 75 Cjeloviti bulgur pšenica (kuhano) 45 Kvasac 35
Pecivo 70 Cjelovite žitarice (bez šećera) 45 Jogurt** 35
Bijeli kruh Baguette 70 Cjeloviti kus-kus, cjeloviti griz 45 Bademovo mlijeko 30
Kolačići 70 Spageti al dente (5 min. kuhanja) 40 Marelica (svjeza) 30
Brioši 70 Kruh, 100% integralni s pravim kvascem 40 Cikla (sirova) 30
Bijela repa 70 Jabukovo vino 40 Smeđa leća 30
Čokoladna pločica (sa šećerom) 70 Heljda, kaša, saracen (integralni kruh/brašno) 40 Mrkva (sirova) 30
Coca-cola 70 Sok od mrkve (nezaslađeni) 40 Slanutak, garbanzo grah 30
Kukuruzno brašno 70 Kokosovo mlijeko 40 Kineski rezanci, vermicelli (soja/zlatni grah) 30
Kroasan 70 Suhe marelice 40 Mahune, string grah 30
Datulja 70 Suhe smokve 40 Češnjak 30
Njoki 70 Suhe šljive 40 Grejp (svježi) 30
Matzo kruh(bijelo brašno) 70 Egipatska pšenica, kamut 40 Džem (bez šećera, voćem zaslađen) 30
Proso, sirak 70 Falafel (bob) 40 Marmelada (bez šećera) 30
Melasa, šećerni sirup 70 Farro 40 Mlijeko** (obrano ili ne) 30
Mush (kukuruzni puding) 70 Sirovi bob 40 Zobeno mlijeko (nekuhano) 30
Rezanci (meka pšenica) 70 Tjestenina od integralne pšenice, al dente 40 Marakuja 30
Oguljeni kuhani krumpir 70 Kidney, pinta grah (limenka) 40 Kruške (svježe) 30
Biserni ječam 70 Laktoza 40 Mlijeko u prahu** 30
Plantain/kuhana banana/kuhani platano 70 Matzo kruh (integralno brašno) 40 Quark, sir sa skutom** 30
Palenta, kukuruzna kaša 70 Zobene pahuljice (nekuhane) 40 Scorzonera 30
Čips od krumpira 70 Zob 40 Sojino mlijeko 30
Amaranth, kokice 70 Kikiriki maslac (bez šećera) 40 Tangerina, mandarina 30
Ravioli (meko pšenično brašno) 70 Pepino (vrsta voća) 40 Rajčice 30
Rafinirane žitarice (sa šećerom) 70 Pumpernickel kruh 40 Sirova repa 30
Rižin kruh 70 Dunja (kuhana/žele, bez šećera) 40 Žuta leća 30
Rižoto 70 Quinoa brašno 40 Kupina, dud(murva) 25
Dvopek 70 Kolači (integralno brašno, bez šećera) 40 Borovnica 25
Special KTM 70 Sorbet (nezaslađen) 40 Trešnje 25
Obična riža 70 Spelt, einkorn pšenica (integralna) 40 Crna čokolada (>70% kakao) 25
Bijeli šećer (saharoza) 70 Tahin (pasta od sezama) 40 Flageolet grah, fayot grah 25
Cjeloviti smeđi šećer 70 Ogrozd 25
Kuhana cikla* 65 Zelena leća 25
Kus-kus, griz 65 Humus (slanutak, tahini, limun, češnjak) 25
Hovis, smeđi kruh s kvascem 65 Zlatni grah 25
Džem (sa šećerom) 65 Kikiriki pasta (nezaslađeni) 25
Javorova melasa 65 Malina (svježa) 25
Marmelada (sa šećerom) 65 Crveni ribizl 25
Mars, Sneakers, Nuts, itd. 65 Sjemenke 25
Muesli (sa šećerom ili medom) 65 Sojino brašno 25
Voćni kruh 65 Prepolovljeni grašak 25
Ananas iz konzerve 65 Jagode (svježe) 25
Dunja (kuhana ili žele sa šećerom) 65 Artičoke 20
Grožđice(crvene i žute) 65 Bambusovi izdanci 20
Raženi kruh (sa 30% raži) 65 Čokolada (>85% kakao) 20
Sorbet (voćni pire sa šećerom) 65 Patlidžan 20
Slatki kukuruz, kukuruz 65 Palma (meso) 20
Tamarin, indijske datulje (slatke) 65 Sok od limuna (nezaslađeni) 20
Tropski slatki krumpir 65 Kakao prah (bez šećera) 20
Neoguljen kuhani krumpir 65 Ratatouille (pirjano povrće) 20
Neoguljen kuhani krumpir 65 Prava fruktoza 20
Kruh od cjelovitog zrna 65 Soja jogurt (bez okusa) 20
Marelice iz konzerve 60 Tamari umak (nezaslađeni) 20
Banana (zrela) 60 Zapadno-indijska trešnja 20
Izbjeljeni ječam 60 Agava, sirup 15
Kesten 60 Bademi 15
Tvrdi/durum pšenični griz 60 Asparagus (šparoge) 15
Sladoled (obični sa šećerom) 60 Crni ribizl 15
Lasagne (tvrdo pšenično brašno) 60 Zrna (zob, pšenica…) 15
Riža dugo zrno 60 Brokula 15
Majoneza (industrijska slatka) 60 Prokulica 15
Dinja* 60 Kupus 15
Mliječna štruca 60 Rogač 15
Zobena kaša 60 Indijski oraščić 15
Ovomaltine (kaša) 60 Cvjetača 15
Parfumirana riža (jasmin…) 60 Celer 15
Pizza 60 Žitni izdanci (soja/zlatni grah) 15
Čokolada u prahu (sa šećerom) 60 Cikorija, endivija 15
Ravioli (tvrdo pšenično brašno) 60 Chili papar 15
Bulgur pšenica (kuhana) 55 Tikvice 15
Kolačići (brašno, maslac, šećer) 55 Krastavci 15
Sok od grožđa (nezaslađeni) 55 Komorač 15
Japanske šljive, loquat 55 Đindjer (đumbir) 15
Ketchup 55 Lješnjaci 15
Sok od manga (nezaslađeni) 55 Poriluk 15
Manioca (gorka) 55 Gljive 15
Manioca, mandioca (slatka) 55 Masline 15
Senf (sa šećerom) 55 Luk 15
Nutella 55 Kikiriki 15
Papaya (svježe voće) 55 Pesto (umak) 15
Breskve (limenka sa sirupom) 55 Zlatni ogrozd, physalis voće 15
Crvena riža 55 Rasol, salamura 15
Špageti (jako kuhani) 55 Borovo sjeme 15
Sushi 55 Pistacio, zeleni badem 15
Tagliatelle (jako kuhane) 55 Rotkvica 15
Rabarbara 15
Runner grah, talijanski plosnati 15
Zelena salata 15
Kiseli kupus 15
Luk kozjak, španjolski češnjak 15
Sorrel dock (povrće) 15
Soja 15
Špinatova repa 15
Špinat 15
Klice 15
Slatka paprika (crvena, zelena) 15
Tofu, sojina skuta 15
Orasi 15
Avocado 10
Rakovi, ljuskavci 5
Začini: peršin, basil, oregano, cimet, vanilija, itd. 5
Ocat 5
* Ovi proizvodi, iako imaju visoki glikemijski indeks, sadrze jako malo šećera(oko 5%). Konzumiranje ove hrane ne bi trebalo utjecati na razinu šećera u krvi.
** Zapravo i nema razlike između punomasnog mlijeka i obranog mlijeka. Važno je zapamtiti da mliječni proizvodi, iako imaju niski glikemijski indeks, imaju visoki inzulinski indeks.

 

 

S velikom radošću Vas obavještavamo kako je u ponudi Poliklinike Adarta od sada i djelatnost pedijatrije, dermatologije, centra za ultrazvuk te dječje i adolescentne psihologije, sa svim testovima koje pokrivaju tu dob. Pod vodstvom vms. Petre Novak, uz dosadašnje djelatnike dr. Ivu Bilopavlovića (ginekologija), dr. Ivanu Risek (ginekologija), dr. Aleksandra Jukića (ginekologija) od sada preglede […]

Nove djelatnosti u Poliklinici Adarta

10.02.2019.

S velikom radošću Vas obavještavamo kako je u ponudi Poliklinike Adarta od sada i djelatnost pedijatrije, dermatologije, centra za ultrazvuk te dječje i adolescentne psihologije, sa svim testovima koje pokrivaju tu dob.
Pod vodstvom vms….

SHIATSU I BOL

1.09.2015.

 

Piše: Jelena Krajcer Shiatsu praktičarka Shiatsu škola Hrvatska

Milijuni ljudi se svakodnevno susreću s različitim vrstama tjelesne boli. Boli nas zub, glava, leđa, želudac i tako, čini…

Shiatsu tretman – iscjeljujući dodir

19.05.2015.

Piše: Jelena Krajcer

Shiatsu tretman traje oko sat vremena i uključuje uvodni razgovor, dijagnostiku, sam tretman i savjetovanje na kraju. Izvodi se na posebnoj strunjači na podu, a primatelj tretmana je obučen u udobnu pamučnu…