Alergije

Alergije

Alergija je prejaka reakcija imunološkog sustava na uobičajeno neopasne tvari kao što su pelud ili dlaka kućnog ljubimca (alergeni). Uobičajeni alergeni mogu biti različite tvari iz okoliša ili hrane, a najčešći su oni koji u tijelo ulaze dišnim sustavom iz zraka, dok su rjeđi oni iz hrane ili lijekovi.

Doticaj osjetljivih osoba s takvim tvarima potiče otpuštanje upalnih tvari iz stanica, npr. sluznica vjeđa i dišnog sustava, što uzrokuje simptome alergije: curenje, začepljenost ili svrbež nosa, peckanje ili škakljanje u grlu, suzenje ili svrbež te crvenilo i otekline oko očiju, upala očnih kapaka, otežano disanje, iznenadno kihanje, kašljanje, promuklost, glavobolja, alergijski podočnjaci zbog povećanog dotoka krvi, kožni ekcemi, povraćanje i proljev.

Simptomi alergijskih bolesti ovise o tvari (alergen) koja pokreće alergijsku reakciju i o organskom sustavu u kojem ova tvar manifestira svoje djelovanje.

Klinički se alergija može manifestirati u obliku alergijskog rinitisa (upala nosne sluznice), konjuktivitisa, rinosinusitisa, edema larinksa (otečeno ždrijelo), urtikarije i kožne alergije, alergijski bronhitis i bronhospazam.

Alergijske bolesti gornjeg dijela dišnog sustava

U djece je alergijski rinitis često udružen s ponavljajućim upalama srednjeg uha. Znakovi alergijske bolesti gornjeg dijela dišnog sustava su: otečenost nosne sluznice uz otežano disanje na nos, pojačana sekrecija iz nosa, svrbež nosa, kihanje, smanjenje ili čak potpuni nestanak osjeta njuha, svrbež i suzenje očiju, svrbež zvukovoda, svrbež nepca, grlobolja.

U djece je alergijski rinitis često udružen s ponavljajućim upalama srednjeg uha. Simptomi pridružene bolesti (npr. upala srednjeg uha, kronična upala paranazalnih sinusa ili alergijska astma) mogu dominirati nad simptomima alergijskog rinitisa te otežavati postavljanje dijagnoze.

Alergijske bolesti donjih dišnih putova

Najčešći simptomi alergijske bolesti donjih dišnih putova su: suhi, podražajni kašalj (češće noću), osjećaj težine ili pritiska u prsima, osjećaj težeg disanja ili gušenja, zviždanje i/ili hroptanje pri disanju, teže podnošenje napora.

Tegobe također mogu imati sezonski karakter ili se javljati tijekom cijele godine ovisno o kontaktu sa alergenom ili grupom alergena koji uzrokuju alergijsku bolest.

Često puta pokretači (okidači) simptoma alergijske bolesti, pogotovo donjeg dijela respiratornog sustava, mogu biti i nespecifični – npr. respiratorna infekcija, fizički napor, emocionalni stres, izlaganje hladnom zraku, visok stupanj vlage u zraku – maglovito vrijeme, duhanski dim, boravak u prašnjavom prostoru.

Navedeno također može otežavati postavljanje ispravne dijagnoze. Za razliku od infekcije dišnih putova koju obično prati povišena tjelesna temperatura i koja nestaje nakon kraćeg vremena spontano ili uz antibiotsku terapiju (ovisno o uzročniku bolesti), simptomi alergije traju znatno duže ili se ponavljaju, a smiruju se tek uz primjenu odgovarajućih lijekova.

Kožne alergijske bolesti

Urtikarija ne mora nužno imati alergijsku narav, može se javiti i kod pojedinih infekcija, izlaganja fizikalnim agensima te kod nekih sistemskih ili nasljednih bolesti. Kožne alergijske bolesti prezentiraju se kao atopijski dermatitis, urtikarija i kontaktni dermatitis.

Atopijski dermatitis (neurodermitis) je najčešća kronična kožna bolest dječje dobi

Urtikarija (koprivnjača) se tijekom života (najčešće u dječjoj dobi) pojavi u 20% ljudi. Manifestira se pojavom urtika – oštro ograničenih, crvenih, uzdignutih areala kože praćenih svrbežom.

Kontaktni alergijski dermatitis nastaje kao posljedica dugotrajnog ili ponavljanog izlaganja određenog područja kože alergenu. Koža na mjestu kontakta je crvena, lagano otečena, uz moguću pojavu mjehurića, pukotina ili erozija kože i jakog vlaženja.

Dominira osjećaj pečenja i stezanja zahvaćenog dijela kože, rjeđe svrbež. Alergijske reakcije na hranu ili lijekove

Alergijske reakcije na hranu ili lijekove mogu se manifestirati svrbežom, urtikarijom, perioralnim crvenilom i svrbežom, osjećajem peckanja ili oticanja sluznice usne šupljine, bolovima u trbuhu, proljevom, povraćanjem, čak i problemima s disanjem.

Tegobe se javljaju nakon kontakta usne sluznice s određenom hranom ili lijekom ili gutanjem navedenog. Simptome slične onima koji se javljaju kod alergije na hranu i lijekove može izazvati čitav niz kemijskih spojeva unesenih u organizam koji mogu pokrenuti različite reakcije koristeći se komponentama obrambenog sustava.

Također različiti prirođeni enzimski i metabolički poremećaji mogu biti uzrok neželjenih reakcija na hranu ili lijekove koje mogu oponašati alergijsku bolest.

Uslijed alergija je, pored zdravlja, narušena i kvaliteta života. Svjetska zdravstvena organizacija definira kvalitetu života u širem smislu kao percepciju pojedinca o njegovoj poziciji u kulturološkom, društvenom te okolišnom kontekstu.

Uz fizičke zdravstvene simptome koje ima alergičar, tu su i posredni problemi kao češći izostanci s posla zbog bolovanja, što umanjuje prihode, te s fakulteta, iz škole i vrtića, što utječe na proces učenja.

Može se govoriti i o većim troškovima za receptne i bezreceptne lijekove, inhalacije, posjete slanim sobama, pročišćivače zraka, usisavače i papirnate rupčiće i dr.

Nedostatak sna, posebice kod simptoma alergijskog rinitisa, uzrokuje lošiju kvalitetu sna pa je takva osoba i danju umorna i bez dovoljne koncentracije, zbog čega joj je smanjena i radna učinkovitost.

Komentari

Ostavite komentar