Anksioznost

Anksioznost

Svi se u jednom periodu života osjećamo tjeskobno ili anksiozno, pogotovo u situacijama kada se suočavamo s nekim problemom ili kada odlučujemo o nekoj važnoj odluci u životu. Osjećaj tjeskobe je normalna emocija koja je povremena, privremena i kratkotrajna te ne uzrokuje probleme. Ukoliko su ti simptomi stalni ili se pogoršavaju te se više ne možete nositi s njima te to utječe na Vaš svakodnevni rad, učenje ili obavljanje svakodnevnih aktivnosti govorimo o anksioznom poremećaju te biste trebali potražiti pomoć stručnjaka.

Anksioznost je stanje koje se karakterizira  osjećajem unutrašnje uznemirenosti, straha da će se nešto strašno dogoditi, uz opću  napetost i unutrašnji nemir. Osoba često ima osjećaj da će “eksplodirati”, da će izgubiti kontrolu nad sobom, da će joj se desiti nešto “strašno”.

Ti osjećaji mogu biti toliko neugodni da osobe izbjegavaju dnevne aktivnosti koje ponovno povećavaju anksioznost.

Anksiozni poremećaj je ozbiljni poremećaj i jedan od najučestalijih mentalnih poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Procjenjuje se da otprilike 25% odrasle populacije ima anksiozni poremećaj koji zahtjeva liječenje.

Anksioznost i panični napadi su rezultat nagomilanog, akumuliranog stresa u životu pojedinca. Zato je važno da u toku rada na sebi naša najbitnija stavka bude izbjegavanje stresnih situacija. U toku perioda jakog stresa, um se želi izboriti i izaći na kraj sa tim stresom, dok moguće fizičke i psihičke posljedice dolaze tek kasnije kad se “smiri bura”.

U anksiozne poremećaje ubrajaju se:

Generalizirani anksiozni poremećaj (GAP) osobe doživljavaju prekomjernu i nekontroliranu brigu o svakodnevnim stvarima.

Fobije pretjeran i nerazuman strah od nečega što predstavlja malu ili nikakvu opasnost.

Panični poremećaj ponovni napadaji panike u kojima se osoba osjeća ekstremno tjeskobno te navedeno stanje može potrajati nekoliko minuta.

Akutni stresni poremećaj nastaje kao posljedica dugotrajnog stresnog razdoblja.

Opsesivno-kompulzivni poremećaj osoba doživljava nametljive, neželjene i nevoljne misli i prisilu da mora učiniti i ponavljati određene obrasce ponašanja.

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) – može se razviti nakon doživljenog traumatskog događaja (prirodna katastrofa, velika nesreća, teroristički incident, iznenadna smrt voljene osobe, rat, nasilni napad…).

Točan uzrok nastanka anksioznih poremećaja još nije poznat, no kao i svi ostali mentalni poremećaji oni nisu rezultat osobne slabosti, nedostatka karaktera ili posljedica lošeg odgoja. Brojna istraživanja mentalnih poremećaja pokazala su da su mnogi poremećaji uzrokovani kombinacijom različitih čimbenika uključujući biološke, psihološke (kemijske neravnoteže u tijelu i mozgu, nasljedno) i okolinske, odnosno izazvane životnim iskustvima.

SIMPTOMI

Simptomi se razlikuju ovisno o vrsti anksioznog poremećaja, glavne značajke su osjećaj iracionalnog i pretjeranog straha te konstantne uznemirujuće misli koje utječu na svakodnevne aktivnosti u životu anksiozne osobe. Ostali simptomi mogu obuhvaćati:

-fizičke reakcije (drhtanje, znojenje, slabost, ubrzan rad srca, otežano disanje i kratkoća daha, mučninu, hladne ruke, suha usta, utrnulost ili peckanje u rukama ili nogama, napetost mišića),

– izbjegavanje ponašanja za koje osoba misli kako bi mogla izazvati tjeskobu ili paniku,

– probleme s koncentracijom,

– noćne more i poteškoće sa spavanjem,

-kognitivne simptome (nekontrolirane i opsesivne misli, ponavljajuće misli ili sjećanja na traumatsko iskustvo, tjeskobna predviđanja, pretjerana zabrinutost zbog nemogućnosti kontrole…).

TERAPIJA

Oporavak je moguć uz adekvatnu stručnu pomoć, liječenje i podršku stručne osobe te obitelji.

Liječenje ovisi o postavljenoj dijagnozi. S obzirom na to da postoje različite vrste anksioznog poremećaja, svakoj vrsti se pristupa drugačije zbog različitih simptoma koji se liječe na različite načine. Anksioznost se može liječiti lijekovima ( kao što su antidepresivi, antiepileptici), psihoterapijom, promjenom stila života (vježbanje, zdrava prehrana, važnost pozitivnog mišljenja).

Istraživanja su pokazala da najučinkovitije rezultate u liječenju anksioznosti postižu kombinacija promjena načina života i kognitivno-bihevioralne terapije.

Prvi je korak u liječenju anksioznosti je da sami sebi priznate da Vam je potrebna stručna pomoć . Započnite još danas s terapijom i liječenjem!

Vaš Adarta tim!

Komentari

Ostavite komentar