Borelioza ili lajmska bolest

Borelioza ili lajmska bolest

Borelioza ili lajmska bolest je najčešća bolest koju prenose krpelji.
Lyme borelioza je multisistemska infektivna bolest uzrokovana spirohetom Borrelia burgdorferi.
Glavni prijenosnik je inficirani krpelj.

Simptomi bolesti su promjena na koži – eritema migrans, a tjednima ili mjesecima poslije mogu se pojaviti neurološka oštećenja, te znakovi zahvaćenosti srca i zglobova.

Riječ je o najrasprostranjenijoj krpeljnoj bolesti u Europi i Sjevernoj Americi. Najizloženije su osobe koje profesionalno ili rekreativno borave u prirodi na područjima gdje postoje prirodna žarišta krpelja. Bolest se pretežno pojavljuje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a u manjoj se mjeri bilježi u Gorskom kotaru, Kvarneru i Istri.

Prevenciju i savjete za zaštitu treba osobito provoditi u endemski zahvaćenim područjima.

Karakteristične su dvije faze bolesti: rana i kasna. Rana faza se sastoji od dva stadija, stadij lokalizirane infekcije i stadij diseminacije.

Stadij lokalizirane infekcije razvija se 3-30 dana nakon ugriza krpelja (najčešće 10) najčešće s kožnim manifestacijama (erythema migrans -EM je pečat i najvažniji klinički pokazatelj lajmske bolesti, prvi znak bolesti). Nalazi se u gotovo 75% bolesnika, a pojavljuje se kao crvena makula ili papula te simptomima sličnim prehladi u vidu povišene tjelesne temperature, bolovi u mišićima te bolovi u zglobovima. EM je crvenilo kože na mjestu ugriza krpelja koje se polako širi i doseže promjer obično iznad 5 cm i dugo je prisutno (i po nekoliko tjedana).


Najčešći simptomi su:
– slabost,
– glavobolja,
– umor,
– temperatura,
– bolovi u vratu.

Drugi stadij se razvija nakon 2-12 tjedana kao EM disseminatum, neuroborelioza, artritis (upala zgloba) ili karditis (upala srca). Uz eritem javljaju se simptomi limfocitnog meningitisa s oštećenjima moždanih živaca (n. facialis, često obostrano) i poliradikuloneuritisom.

Cilj liječenja ranog stadija lajmske bolesti je s jedne strane skratiti simptome i trajanje EM, a s druge strane smanjiti rizik od kasnih manifestacija i napredovanje bolesti. U Europi se preporučuju amoksicilin, azitromicin, doksiciklin, penicilin V i cefuroksim. Uz dokazanu učinkovitost i izvanredenu suradljivost bolesnika, azitromicin se uzima svega 5 dana, zbog čega se i najčešće primjenjuje. Većina oblika lajmske bolesti reagira na tretman antibioticima, a najučinkovitije je liječenje ranog stadija bolesti. U kasnom stadiju bolesti uništenjem bakterija antibioticima u većine bolesnika dolazi do izlječenja artritisa.
Manji broj bolesnika može imati perzistentni artritis i nakon eliminacije bakterija zbog kronične upale.

Dijagnoza se postavlja na temelju laboratorijskih nalaza i prisutnosti tipičnih znakova bolesti.

Klasična pojavnost eritema izrazito upućuje na dijagnozu lajmske bolesti, osobito kad je praćen karakterističnim čimbenicima (ugriz krpelja, boravak u endemskom području, tipični drugi simptomi). Prijenos B. Burgdorferi obično se ne događa ako je inficirani krpelj pričvršćen na koži kraće od 36 sati. Stoga, pretraživanje krpelja nakon mogućeg izlaganja i njihovo odstranjivanje pomažu u prevenciji infekcije.

Osobe s ugrizom krpelja treba upozoriti da prate mjesto ugriza i zatraže liječničku pomoć ako se pojavi crvenilo ili drugi simptomi.

Vaš Adarta team!

Korištena literatura:

  1. A. Huđ- Krpelji (Ixodida) kao vektori različitih uzročnika bolesti
  2. MSD priručnik- Lajmska bolest

Komentari

Ostavite komentar