Endometrioza je bolest od koje danas boluje više od 176 milijuna žena diljem svijeta.

Endometrioza je kronična bolest karakterizirana pojavnosti tkiva sluznice koja normalno oblaže unutrašnjost maternice- endometrij na različitim mjestima u tijelu na kojima se inače ne bi trebalo nalaziti. Često uzrokuje jake bolove, pogotovo za vrijeme menstruacije.

Najčešće se javlja na sljedećim mjestima :
– Jajnicima
– jajovodima
– ligamentima koji stabiliziraju maternicu
– rjeđe se može javiti i na ostalim djelovima tijela

Endometriotično tkivo je osjetljivo na spolne hormone kao i sama sluznica maternice – ono raste, zadebljava se i na kraju ljušti. Za vrijeme menstruacije, žena koja boluje od endometrioze ne krvari samo iz maternice, nego i iz svih prisutnih “čvorića” endometrija koji se nalaze izvan maternice. Nakupljena krv podražuje organe i izaziva iritaciju, grčeve i bol.

Žene koje boluju od endometrioze često su i emocionalno nestabilnije jer mnogi doktori nisu svjesni razine boli koju one trpe. Ona ih ometa u svakodnevnim situacijama i obavezama, nemogu biti u potpunosti posvećene obitelji, prijateljima, poslu. Posjećuju više različitih liječnika u nadi kako će im oni pronaći optimalno rješenje za njihove tegobe.

Simptomi endometrioze

Primarni simptom endometrioze je bol u zdjelici, često je povezana s menstruacijom. Iako mnoge žene imaju grčeve I bolove tijekom mjesečnice, žene s endometriozom opisuju menstrualne bolove koji su mnogo jači od uobičajenih.

Kao posljedica rasta čvorića i krvarenja mogu nastati neki od sljedećih simptoma:

  • Bol u trbuhu ili zdjelici
  • Bolne menstruacije (dismenoreja)
  • Bol tijekom spolnog odnosa (dispareunija)
  • Bol tijekom mokrenja ili pražnjenja crijeva
  • Obilne menstruacije
  • Umor i iscrpljenost
  • Mučnina i povraćanje
  • napuhnutost

Etiologija i patofiziologija

Zašto nastaje endometrioza?

Nažalost još uvijek nema točnih i sigurnih uzročnika endometrioze, no nekoliko mogućih objašnjenja su: retrogradna menstruacija – kada za vrijeme menstruacije, krv i komadići tkiva endometrija ne odlaze samo kroz rodnicu van iz tijela, nego dio odlazi i kroz jajovode u trbušnu šupljinu.
Na taj se način stanice endometrija nastanjuju po raznim organima, rastu i tvore žarišta endometrioze.

Neki od mogućnosti još su embrionalni rast stanica, kirurški ožiljak, širenje stanica endometrija tijelom..
Veći rizik od razvoja endometrioze imaju žene koje nisu rodile, žene s abnormalnostima maternice..Smatra se da veliku ulogu ima genetska predispozicija, kao i djelovanje imunološkog sustava i neki okolišni faktori.

Nastaje isključivo tijekom generativnog perioda – ne nastaje prije puberteta I nestaje u menopauzi.

Dijagnoza endometrioze često je otežana, osobito na početku bolesti kada su simptomi često neprimjetni.
Ginekolog na osnovu anamneze može posumnjati na dijagnozu, a osobito su važni podaci o trajanju ciklusa, trajanju i obilnosti menstruacije, bolovima za vrijeme menstruacije ili prilikom spolnog odnosa te podatak o pojavnosti endometrioze u obitelji.

Na ginekološkom pregledu se ponekad mogu uočiti neki nalazi karakteristični za endometriozu – osjetljivost, napetost i bolnost zdjelice, maternica u retroverziji i retrofleksiji (”zavaljena” prema kralježnici), palpabilni čvorići u cerviksu ili drugim spolnim organima. No ponekad se u kliničkom pregledu ne pronađe ništa specifično.

Ulatrazvuk može poslužiti za prikaz većih endometriotičkih žarišta i endometrioma na jajniku. Također, MR može biti dobra dopuna ultrazvučnom nalazu, osobito ako se radi o dubokoj zdjeličnoj endometriozi.
U nekih bolesnica može biti povišen tumorski biljeg CA-125 koji je koristan za praćenje razvoja bolesti, ali on može biti povišen i kod nekih drugih stanja pa nije dobar za postavljanje dijagnoze.

Međutim, endometrioza se sa stopostotnom sigurnošću može dijagnosticirati jedino laparoskopijom uz uzimanje komadića tkiva za analizu. Za vrijeme laparoskopije, liječnik ulazi s optičkim instrumentom (laparoskopom) najčešće kroz mali rez na pupku i promatra unutrašnjost trbušne šupljine te proširenost i veličinu endometriotičkih žarišta. Uzima komadić sumnjivog tkiva i šalje na analizu kojom će se potvrditi ili odbaciti dijagnoza endometrioze.

Liječenje

Nažalost, endometrioza je bolest koja se danas još uvijek ne može izliječiti. Međutim, primjenom terapije mogu se znatno ublažiti simptomi i poboljšati opća kvaliteta života.
Terapija je učinkovitija ako se primjeni u ranim stadijima bolesti te je zbog toga jako važno obratiti pažnju na simptome i na vrijeme se javiti ginekologu.

Nastoji se očuvati plodnost i poboljšati kvaliteta života. To se pokušava na nekoliko načina:

  • Hormonska terapija – primjenom hormona oponaša se stanje trudnoće ili menopauze kako bi se smanjila aktivnost jajnika i usporio rast tkiva. Koriste se oralni kontraceptivi.
  • Kirurško liječenje – dok se blaga i umjerena endometrioza mogu lijekovima držati pod kontrolom, kod izraženijih oblika ipak je potrebna kirurška terapija. Laparoskopskom metodom uklanjaju se čvorići i priraslice. Ova metoda je minimalno invazivna omogućavajući brz oporavak i minimalne ožiljke nakon postupka.
  • Hormonsko liječenje u kombinaciji s kirurškim
  • Odstranjivanje maternice i jajnika – na taj način sprječava se ponovno javljanje endometrioze.
    Budući da nepovratno onemogućuje trudnoću primjenjuje se u žena koje više ne žele rađati.

Za više informacija stojimo Vam na raspolaganju.

Vaš Adarta Team!

Leave a Reply

Radno vrijeme: Radnim danom 07-22h, subotom po dogovoru

Poliklinika Adarta