Kompletna krvna slika ili KKS:

Kompletna krvna slika ili KKS je krvna pretraga kojom određujemo ukupan broj krvnih stanica (eritrociti, leukociti i trombociti), količinu hemoglobina, hematokrita, kao i eritrocitnih parametara (MCV, MCH i MCHC). KKS je najčešća hematološka pretraga i najčešća laboratorijska pretraga uopće. Nalaz krvne slike ukazuje na različita bolesna stanja. Nezaobilazan je nalaz u prepoznavanju i praćenju tijeka bolesti i terapije niza hematoloških i nehematoloških bolesti.

Kompletna krvna slika je pretraga koja se odnosi samo na krvne stanice! Za mjerenje glukoze, kolesterola, enzima i slično potrebno je napraviti zasebne pretrage, jer to ne obuhvaća kompletna krvna slika.

Krv je je po svom sastavu tekućina koju čine krvne stanice suspendirane u plazmi. Krvne stanice su eritrociti (crvene krvne stanice), leukociti (bijele krvne stanice) i trombociti (krvne pločice).

Osnovna razlika kompletne krvne slike (KKS) u odnosu na krvnu sliku (KS) je što se unutar KKS leukociti dodatno dijele na podgrupe: granulocite (neutrofili, eozinofili i bazofili), limfocite i monocite, što se naziva diferencijalna krvna slika ili DKS. To pomaže u razlikovanju akutne i kronične upale te bakterijske i virusne infekcije.

KKS se radi zbog procjene općeg zdravstvenog stanja i otkrivanja različitih poremećaja poput: anemije, infekcije, virusnih oboljenja, stanja uhranjenosti organizma i izloženosti otrovnim materijama.

Kada se preporuča raditi KKS?

  • Prilikom sistematskog pregleda
  • Ukoliko imate povišenu tjelesnu temperaturu
  • Ako se osjećate loše
  • Ako imate krvarenje iz probavnog trakta
  • Ako postoji sumnja na anemiju, infektivnu mononukleozu ili leukemiju
  • Ako imate obilne menstruacije
  • Ako ste trudnica
  • Ako često uzimate lijekove ili ako ste na kemoterapiji
  • Ako imate poremećaje zgrušavanja krvi

U KKS spada niz pretraga:

  • broj leukocita
  • diferencijalna krvna slika (leukocita)
  • hemoglobin
  • hematokrit
  • broj eritrocita
  • indeksi eritrocita
  • broj trombocita

Leukociti (Le) su bijela krvna zrnca koja se stvaraju u koštanoj srži i imaju ulogu u zaštiti organizma od infekcije, pri čemu svaka određena populacija leukocita (ima ih 5) ima posebnu funkciju, što se vidi u leukocitarnoj formuli koja se radi nezavisno od krvne slike, a preporučuje se kao obavezna dopuna koja upotpunjava sliku o stanju organizma.

Eritrociti ili crvena krvna zrnca su krvne stanice koje sadrže hemoglobin i sudjeluju u prijenosu kisika i ugljik dioksida u organizmu.

Hemoglobin je sastojak eritrocita i predstavlja proteinski kompleks koji prenosi kisik iz pluća u tkiva i ugljik dioksid iz tkiva natrag u pluća.

Hematokrit predstavlja volumen eritrocita u jedinici pune krvi.

Hemoglobin, hematokrit, srednji volumen eritrocita (MCV) važan je za razlikovanje anemija.

Trombociti su krvne pločice koje imaju ulogu u hemostazi i zgrušavanju krvi.

Eristrocitne konstante

U okviru kompletne krvne slike rade se i takozvane eritocitne konstante koje daju informaciju o kvaliteti eritrocita.

  • MCV (mean cell volume) – veličina eritrocita
  • MCH (mean cell hemoglobin) – prosječna količina hemoglobina u eritrocitu
  • MCHC (mean cell hemoglobin concentration) – prosječna koncentracija hemoglobina u eritrocitu
  • RDW (red cell distribution width) – raspodjela eritrocita po volumenu

Trombocitne konstante
Trombocitne konstante daju informaciju o morfološkim osobinama trombocita, o njihovom volumenu, veličini.

  • MPV (mean platelet volume) – raspodjela trombocita po volumenu
  • PDW (platelet distribution width) – prosječni volumen trombocita

Krvna slika je važna u prevenciji, kao način ranog otkrivanja i pomoć u pravodobnom početku liječenja neke bolesti.

Za određivanje kompletne krvne slike kod odraslih uzima se krv iz vene, a kod djece je moguće i kapilarno iz jagodice prsta ili također venska krv. Preporučeno je vaditi krv ujutro natašte. Referentni interval ovisi o spolu, dobi i metodi određivanja, a prikazuje se na svakom nalazu.

Nalaz je gotov kroz 15-ak minuta.

Vaš Adarta team!