Mentalno zdravlje

Mentalno zdravlje

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definira mentalno zdravlje kao stanje dobrobiti u kojem svaki čovjek shvaća svoj potencijal i može se nositi s normalnim životnim stresovima,raditi produktivno i plodonosno i može doprinositi svojoj zajednici.


Mentalno, duševno ili psihičko zdravlje sastavni je dio općeg zdravlja pojedinca, ali i zajednice, te čini preduvjet za optimalno funkcioniranje pojedinca, obitelji, zajednica i društva. Jedno je od osnovnih prava svake osobe te ključni resor socijalnom i ekonomskog razvoja.
Problemi i poremećaji mentalnog zdravlja, zbog relativno visoke prevalencije i često kroničnog tijeka, kao i početka u adolescenciji i mlađoj odrasloj dobi, predstavljaju jedan od prioritetnih javno-zdravstvenih problema.


Narušeno tjelesno zdravlje u djetinjstvu, adolescenciji, odrasloj i starijoj životnoj dobi može utjecati na emocionalno zdravlje i osjećaj blagostanja.
Narušeno tjelesno zdravlje može utjecati na emocionalni razvoj i zdravlje, odnosno da se zbog mentalnih bolesti i poremećaja poput depresije i anksioznosti često mogu zanemariti ozbiljne tjelesne bolesti. Stručnjaci upozoravaju da polovica mentalnih poremećaja počinje prije 14. godine te da od takvih tegoba u svijetu pati oko 20 posto djece i adolescenata.
Prepoznavanjem socijalnih odrednica zdravlja, zdravlje postaje predmet multisektorskog djelovanja. Ta suradnja obuhvaća sektore zadužene za obrazovanje, promet i javni prijevoz, stanovanje, zaštitu okoliša i socijalnu skrb. Na socijalne odrednice zdravlja moguće je utjecati, tako da njihov utjecaj na zdravlje i zdravstveni status građana bude u konačnici pozitivan.
Depresija je danas vodeći uzrok onesposobljenosti u svijetu, a mentalni poremećaji, koji se udvostručuju u kriznim situacijama.

Mentalni poremećaji, zbog mogućega ranog početka i relativno visoke učestalosti te često kronična tijeka bolesti, velik su javnozdravstveni problem koji traži veća ulaganja u prevenciju i liječenje mentalnih bolesti.
Mentalni poremećaji uzrokuju ogromne promjene u životu oboljelih i njihovih obitelji.


Intervencija zbrinjavanja mentalnih poremećaja


Prevencija ( primarna prevencija) podrazumjeva mjere koje su primjenjive na određenu bolest ili grupu bolesti, da bi se preveniralo njihovo nastajanje.
Liječenje ( sekundarna prevencija) nastojanje zaustavljanja već započetog procesa bolest, s ciljem prevencija daljnjih komplikacija i ograničavanja hendikepa uz korištenje preostalih kapaciteta.
Rehabilitacija (tercijarna prevencija) obuhvaća mjere koje omogućavaju da se oboljeli vrate u svoje prethodno stanje ili maksimalno korištenje preostalih njihovih kapaciteta. Potrebna je i aktivna suradnja okoline bolesnika.


Provedbom javnozdravstvenih programa promocije, prevencije te dijagnostike, terapije i rehabilitacije postižu se ciljevi zaštite mentalnog zdravlja u zajednici.