Danas se obilježava svjetski dan pranja ruku.
U ovo izazovno vrijeme, vrijeme kada nas uče da je pranje ruku najvažnije u vrijeme virusa COVID-19 podsjetit ćemo se žašto je ono toliko važno

Kako bi se promoviralo pranje ruku sapunom i vodom, od 2008. godine u svijetu se 15. listopada obilježava Svjetski dan pranja ruku (Global Handwashing Day)

U drugoj polovici 20. stoljeća javnozdravstveni interes se sa zaraznih bolesti koje su stoljećima harale svijetom prebacio na kronične nezarazne bolesti, prije svih na karcinome i bolesti srca i krvnih žila. Doznali smo koliko je važan osobni životni stil u sprječavanju nastanka ovih bolesti, tako da se sve više pozornost okreće na prestanak pušenja, normaliziranje tjelesne težine, pravilnu prehranu, tjelovježbu i sl. Naravno, to i dalje ostaju naši prioriteti. Međutim, svjedoci smo ponovnog „buđenja“ zaraznih bolesti. Živimo u vrijeme velike pandemije COVIDa – 19, ali sjetimo se i ptičje i pandemijske gripe, SARS-a, bolesti „kravljeg ludila“, MRSA-e i drugih rezistentnih bakterija, HIV/AIDS-a, hepatitisa C, hranom prenošene E. coli…
Upravo je pravilno pranje ruku najvažnija mjera sprječavanja širenja zaraznih bolesti. Prema podacima američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), redovito pranje ruku može spriječiti trećinu slučajeva dijareje te petinu slučajeva bolesti dišnog sustava (prehlada, gripa, COVID-19)

Istraživanja diljem svijeta pokazala su da svega 34% ljudi pravilno pere ruke u ključnim trenucima:

  1. nakon korištenja WC-a,
  2. nakon brisanja djetetove guze (ili bilo kojeg kontakta sa stolicom ili povraćenim sadržajem),
  3. prije svakog kontakta s hranom (prije pripreme i prije jela).

Pred nama je izazov da pravilno pranje ruku iz dobre ideje preraste u svakodnevno ponašanje kod kuće, u školama, vrtićima , na radnom mjestu.

Kako ruke prenose zarazu?
Našim rukama dotičemo praktički sve, njima se rukujemo, diramo novac, hvatamo se za kvake, držimo rukohvate u autobusima… Uzmimo za primjer osobu koja ima proljev, a ne opere pravilno ruke nakon korištenja WC-a. Na njezinim rukama lako mogu dospjeti mikroorganizmi iz njezine stolice. Nakon toga dio tih mikroorganizama će ostati na onim površinama koje ta osoba dodirne – na kvaki, na rukama druge osobe, na tastaturi, na rukohvatu u autobusu. Ukoliko ta osoba primjerice reže krastavce za salatu, na njih će također preći mikroorganizmi. Još su bolji primjer bolesti koje se prenose zrakom, poput gripe. Osoba koja ima gripu kašljanjem i kihanjem širi viruse u svoju okolinu, koji na koncu najvećim dijelom završe na raznim površinama – podovima, stolovima, stolicama, namještaju. Kada zdrava osoba rukama dotakne neku od tih zagađenih površina, prenese viruse na svoje ruke, a nakon toga dirajući oči, nos ili usta zarazi samu sebe.

Zašto je pranje sapunom i vodom jedino pravilno?

Dokazano je da pranje ruku samo vodom nema ni približan učinak u sprječavanju širenja zaraznih bolesti. Pranje ruku sapunom i vodom dovodi do rastapanja masnoća i prljavština koje nose većinu mikroorganizama te ostavljaju naše ruke čistima i mirišljavima.


U ovom kratkom videu možete vidjeti i naučiti kako pravilno oprati ruke:

Vaš Adarta team!