Ljudski organizam nastanjuje veliki broj bakterija koje čine fiziološku floru i povezane su s brojnim tkivima, uključujući kožu, vaginalni trakt, dišni sustav, gastrointestinalni trakt (GI). Sveukupni mikroorganizmi prisutni u/na ljudskom organizmu nazivaju se ljudski mikrobiom.
U GI sustavu nalazi se više od 100 trilijuna mikroorganizama koji čine crijevnu mikrobiotu.


Uspostava i razvoj ekološkog sustava crijevne mikrobiote počinje s trudnoćom (o povezanosti mikrobiote i trudnoće te gestacijskog dijabetesa pročitajte https://www.adarta.hr/novosti/povezanost-gestacijskog-dijabetesa-melitusa-gdm-i-crijevne-mikrobiote/) i rođenjem i životnim navikama u kasnijoj dobi. Tako uspostavljena crijevna mikroflora je tijekom života relativno stabilna. Sastav crijevne mikrobiote je specifičan za svaku osobu, a  podložan je utjecajima egzogenih i endogenih faktora (vaginalni porod, dojenje, prehrana, korištenje lijekova, bolesti, starenje)..

Crijevna mikrobiota ima značajnu ulogu u čovjekom zdravlju i bolesti, direktnim utjecajem na fiziologiju, metabolizam, prehranu i imunosnu funkciju.

Mikrobiota također sadrži članove koji imaju sposobnost uzrokovati štetne učinke domaćinu. Ovi organizmi su nazvani patobioticima.
Patobiotici se održavaju na niskim razinama u zdravom crijevu i ne uzrokuju probleme. Međutim, prerastanje ovih mikroorganizama u određenim uvjetima može doprinijeti razvoju bolesti.

Disbioza ili poremećaj crijevne mikroflore je pojam koji označava narušavanje prirodne ravnoteže mikroorganizama u probavnom traktu.
Disbioza može nastati na nekoliko razina:
– smanjenje povoljnih (komenzalskih) mikroorganizama
– prerastanje potencijalno štetnih mikroorganizama (patobiotika)
– smanjenje cjelokupne mikrobiološke raznovrsnosti.

Od okolišnih (endogenih) faktora smatra se da vrlo važnu ulogu ima prehrana. Količina, tip i ravnoteža glavnih prehrambenih makronutrijenata (ugljikohidrata, proteina i masnoća) utječu na mikrobiotu.
Smatra se da prehrana može promovirati rast patobiotika ili promovirati rast beneficijalnih mikroba.
Prehrana i povezani životni stil imaju ulogu u patofiziologiji određenih bolesti.
Poremećaji crijevne mikrobiote povezani su s brojnim stanjima i sindromima, uključujući upalne bolesti crijeva, kolorektalni karcinom, sindrom iritabilnog kolona, alergijske bolesti, pretilost, metabolički sindrom, ateroskleroza, pa i neke neurološke bolesti. 
Dok kratkoročne promjene u prehrambenim uzorcima vjerojatno nemaju velike utjecaje, dugoročna prehrana može značajno utjecati na mikrobiotu.

Zapadnjačku prehranu karakterizira velika potrošnja bjelančevina, zasićenih masti, slatkiša, kao i široka upotreba prehrambenih aditiva, koji se koriste za očuvanje i poboljšanje kvalitete hrane.
Bez odgovarajućih aditiva mijenja se struktura hrane i opada njena hranjiva i biološka vrijednost te zdravstvena ispravnost.
Prehrambeni aditivi su tvari koje dodajemo namirnicama tijekom proizvodnje, transporta, oblikovanja, prerade i čuvanja hrane.
Moraju biti označeni tako da je na originalnom proizvodu naveden naziv skupine te E-broj aditiva.
Dijele se na bojila, konzervanse, antioksidanse, regulatore kiselosti, zgušnjivače, stabilizatore, emulgatore, regulatore pH, sredstva protiv zgrušnjavanja, pojačivače okusa, antibiotike i dodatne kemikalije.
Bojila se dodaju da nadomjeste prirodnu boju namirnica.
Konzervansi sprječavaju razmnožavanje mikroorganizama.
Antioksidansi sprječavaju oksidirajuće procese.
Emulgatori se koriste da stabiliziraju mješavinu dok se stabilizatori koriste za stabilne strukture namirnica.
Zgušnjivači daju određenu gustoću, pojačivači okusa poboljšavaju djelovanje aroma a regulatori kiselosti održavaju kiselost da se produži rok trajanja namirnicama.
Iako je većina prehrambenih aditiva sigurna, neki mogu biti toksični pa čak i kancerogeni.
Povezani su sa izazivanjem migrene, alergije, astme, debljine i poremećajima ponašanja u djece.

Štetan učinak na zdravlje se prvenstveno vidi kod djece jer je organizam djeteta osjetljiviji i aditivi mogu lakše modulirati procese rasta i razvoja. Dnevni unosi kod djece su često puta veći od dozvoljenih zbog manjeg indeksa tjelesne mase, a dozvoljeni dnevni unosi se računaju prema tjelesnoj masi.
Upotreba prehrambenih aditiva je regulirana „Pravilnikom o aditivima koji se mogu nalaziti u namirnicama“, a koji donosi Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske.

Sve je više dokaza koji sugeriraju da aditivi u hrani mogu poremetiti homeostazu crijeva, pridonoseći time promicanju upalnih odgovora koji oštećuju tkivo. 
Ispitivanja se provode uglavnom testiranjem na životinjskim modelima.
Ja ću se osvrnuti na utjecaj na mikrobiotu.

  • Emulgatori i konzervansi

Dokazani su štetni učinci (kod miševa) dugotrajne izloženosti niskim dozama prehrambenih emulgatora polisorbata 80 (E 433) i karboksimetilceluloze (E 466). Autori su uočili promjenu mikrobiote koju karakterizira pretjerani rast bakterija koje razgrađuju sluz* ali i promjene u ponašanju utjecajem na osovinu crijeva-mozak.


 Primarni način zaštite crijeva od mikrobiote je preko višeslojnih sluznih struktura koje prekrivaju crijevnu površinu, čime se omogućuje da se velika većina crijevnih bakterija drži na sigurnoj udaljenosti od epitelnih stanica koje oblažu crijeva. Stoga, agensi koji ometaju interakcije sluzi i bakterija mogu imati potencijal promicati bolesti povezane s upalom crijeva.
Konzervansi natrijev sulfit i bisulfit (E221 i E222) u invitro studiji pokazali su inhibirajući učinak na rast četiri poznate bakterijske vrste poznate kao dio mikrobiote ljudskog crijeva (Lactobacillus vrste casei, plantarum i rhamnosus, te Streptococcus thermophilus)
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5646858/

  • Sredstva za premazivanje i zgušnjavanje

Maltodekstrin – polisaharid proizveden od kukuruznog, krumpirovog ili rižinog škroba, obično se koristi kao punilo i sredstvo za zgušnjavanje u preradi hrane. Povezuje se sa pojavom nekrotizirajućeg enterokolitisa kod mladunčadi (istraživanje na svinjama)..

  • Nekalorični umjetni zaslađivači (NAS)

Nekalorični umjetni zaslađivači (NAS) uobičajeni su aditivi hrani koji pružaju slatki okus i niskokaloričan sadržaj. NAS su uglavnom prisutni u bezalkoholnim pićima, grickalicama i mliječnim proizvodima. Istraživanje na miševima pokazalo je drastične metaboličke promjene (intolerancija na glukozu i disbioza), kao i upalu jetre.
Ova istraživanja sugeriraju i da konzumacija umjetnih zaslađivača tijekom trudnoće i dojenja može imati štetne učinke na metabolizam dojenčadi. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6595049/

  • Boje za hranu

Dodaju se hrani ili piću da bi promijenila originalnu boju. Koriste se u prehrambenoj industriji za poboljšanje izgleda namirnica te u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji. Bojila se označavaju brojevima E-100 do E-199. Boje mogu biti sintetske i prirodne.
Sintetske boje podliježu provjerama o njihovoj štetnosti, čak iako je određena supstanca ranije bila odobrena za upotrebu.
Na listi E brojeva se i dalje nalaze neke boje koje su zabranjene i kao takve su posebno označene.
Njihova upotreba u prehrambenoj industriji raste iz godine u godinu, premda je utvrđen mali broj onih koji nemaju nikakvih nepoželjnih (sporednih) učinaka.
Sama činjenica da se na etiketama proizvoda deklarira „umjetno obojeno“ ukazuje na nešto o čemu treba voditi računa.
Od svih aditiva koji se koriste u namirnicama, najmanje se zna o bojama i djelovanju boja na ljudski organizam.
Boje za prehrambene proizvode koji se pojedu ili popiju, regulirane su propisima svake zemlje.
Prehrambena industrija koristi cijelu paletu boja kao aditive da stimulira prirodan izgled ili ono što potrošači očekuju da je prirodan izgled, odnosno da bojama privlači potrošače (npr. slatkiši).

Budući da je većina dosad objavljenih studija provedena na životinjama, bilo bi važno utvrditi javljaju li se slični učinci i kod ljudi prije nego što se donese bilo kakav zaključak o štetnom učinku aditiva na homeostazu crijeva.
Do tada ostaje i dalje preporuka držati se Mediteranske prehrane, povećati unos povrća, voća, ribe i vlakana i smanjiti unos procesirane hrane.

Ivana Domislović dipl. ing. univ. spec. nutricionist i Adarta tim!

Leave a Reply

RADNO VRIJEME: OD PONEDJELJKA DO PETKA 07:00 - 22:00 SATA.

Poliklinika Adarta