Autizam i prehrana

Poremećaji iz spektra autizma (ASA) su skupina poremećaja u razvoju u kojem pacijenti imaju značajne socijalne, komunikacijske i ponašajne poteškoće. Još prije desetak godina smatralo se da je ASA rijedak poremećaj, a prognoze su obično bile loše. Ali vremena su se promijenila.

Učestalost ASA među odraslima i djecom je naglo skočila u posljednjih nekoliko godina. Dostupno je mnogo više istraživanja o etiologiji poremećaja i o različitim načinima njegova liječenja.
Postoje i dokazi koji pokazuju kako prehrambena terapija može igrati značajnu ulogu u upravljanju različitim simptomima, koji onemogućavaju pacijentima s ASA-om da žive produktivno.

Poremećaji hranjenja

Iako medicinska zajednica još nije utvrdila točne uzroke ASA-a, mnogo je naučeno o izazovima s kojima se suočavaju pacijenti s ASA-om, a koji često dovode do nekvalitetne prehrane.
Oni uključuju probleme sa senzornim procesuiranjem, ponašanjem u prehrani i poremećajem hranjenja.
Procjenjuje se da 46% do 89% pacijenata s ASA-om očituje neki od poremećaja povezanih sa hranjenjem. (1).

Danas je općeniti stav da je najbolji pristup rješavanju problema s hranjenjem je „Tim za hranjenje“.
Tim za hranjenje“ je multidisciplinarni tim djelatnika koji se sastoji od liječnika, radnog terapeuta, logopeda, psihologa i nutricionista. (2).
Nutricionist će procjenom nutritivnog unosa putem hrane koje dijete pristaje konzumirati odrediti potencijalne deficite u prehrani. Također, praćenjem može proučiti navike djeteta i obitelji tijekom obroka, kako bi procijenio navike koje mogu ometati unos hrane.
Uz ovo, nutricionist će uzeti u obzir i lijekove koje dijete uzima, a koji mogu imati nuspojave koje doprinose problemima s hranjenjem. Neki lijekovi mogu utjecati na apetit i izazvati mučninu, povraćanje, zatvor, tvrde stolice, proljev, refluks jednjaka, debljanje ili gubitak težine, sedaciju i ponekad disfagiju, što sve može ugroziti prehrambeni status.
Kao dio nutricionističke obrade, uzet će se u obzir i nove znanstvene spoznaje, pa će savjetovanje uključiti i izbor namirnica, pripremu i kuhanje namirnica, kao i hranu koju je potrebno izbjegavati (visoko procesiranu hranu), vodeći računa o spoznajama o utjecaju konzervansa, umjetnih bojila i drugih dodataka hrani na promjene u ponašanju djece u spektru.
Rad nutricionista upotpunjuju ostali stručnjaci sa svojim specifičnim znanjima, pri čemu se zaokružuje cjelina i dobije integrativan i maksimalno individualiziran pristup.
Najčešće se u praksi uočavaju promjene ponašanja u obliku odbijanje hrane zbog:
Promjene u rutini
Neke poteškoće u hranjenju odražavaju se oko promjena u rutini. Na primjer, pacijenti s ASA-om mogu odbiti jesti, osim ako ne sjede na istom mjestu za stolom, jedu isto jelo, koriste isti stolnjak i jedu istu hranu dnevno. (1). Promjene u ovim rutinama rezultiraju odbijanjem hrane.

Preosjetljivosti na zvukove
Djeca s ASA-om vrlo često ne žele jesti u bučnoj okolini ili s drugima koji su uključeni u razgovor.

Vidne preosjetljivost koja se očituje u tome da dijete prihvaća hranu samo određene boje. Također, mogu odbijati jesti hranu koja se međusobno dodiruje na tanjuru.

Osjetljivosti na način na teksturu hrane u ustima.
Često izbjegavaju hrskavu hranu ili hranu koja ima gladak osjećaj u ustima.
Mirisa hrane koji može izazvati slične reakcije, a postoje slučajevi u kojima djeca možda ne prepoznaju određene okuse, ali mogu međusobno razlikovati neke druge okuse.
Istraživanje Benetta i suradnika je pokazalo da djeca s ASA-om mogu manje precizno prepoznati kisele ili gorke okuse ali mogu prepoznati slane i slatke okuse. (3)
Ova studija objašnjava zašto pacijenti s ASA-om izbjegavaju nekoliko vrsta hrane, poput bjelančevina, ali obično će prihvatiti hranu iz skupine ugljikohidrata.

Kao što problematično ponašanje može dovesti do deficita hranjivih tvari, tako i uporna konzumacija visoko rafinirane hrane dovodi do istih tih rizika.
Budući da visoko rafinirana hrana može sadržavati umjetna bojila i konzervanse koji bi mogli biti povezani s otežavajućim simptomima ponašanja kod osoba s ASA-om (4,5), uvijek se sugerira da se prehrana cijele obitelji bazira na prirodnoj, cjelovitoj hrani, što može biti važna intervencija u liječenju.

Drugi aspekt liječenja ASD-om uključuje dodavanje multivitaminima, omega-3 masnim kiselinama, vitaminima D i B6, magnezijem i drugim hranjivim tvarima. Ako istodobno započne s višestrukim dodacima, može se onemogućiti sposobnost određivanja što se radi ili ne radi kod pacijenata sa ASD-om. Stoga je najbolja strategija možda započeti jedan dodatak odjednom u trajanju od nekoliko tjedana kako bi se utvrdilo postoji li poboljšanje simptoma.

Važno je uzeti u obzir i činjenicu da pacijenti sa ASA-om često pate od probavnih tegoba i refluksa, zbog čega je vrlo često teško kombinirati namirnicu koju pacijent prihvaća i koju smije i jesti.
Vrlo česti problem su i razne alergije i intolerancije na hranu, kad je potrebno osmisliti eliminacijsku prehranu, a da se pri tome nadoknade nutritivni deficiti zbog izbacivanja određenih namirnica.

SuplementacijaDanas postoji niz dez/informacija o tome kako suplementacija može utjecati na pacijente sa ASA-om. Ovo uključuje dodavanje multivitamina, omega-3 masnih kiselina, vitaminima D i B6, magnezija i drugih suplemenata (glutation, dimetilglicin, probiotici, antimikotici, enzimi), za čiju djelotvornost često nema znanstvene podloge.
Dodatno, ako istodobno započnete s višestrukim suplementiranjem, postoji mogućnost pogrešne interpretacije reakcije pacijenta na pojedini dodatak prehrani. Stoga je važno, na temelju procjene prehrambenog statusa, odrediti koji i kada suplementi dolaze u obzir kod pojedinog pacijenta. Ne samo kao potporu prehrani, već i obraćajući pažnju na oblik pripravka koji će pacijent tolerirati i bolje prihvatiti.

Eliminacija glutena/kazeina
U javnosti se često javljaju preporuke za eliminaciju glutena i kazeina iz prehrane, kao načina smanjenja simptoma. Opravdana je zabrinutost, jer ovu eliminaciju vrlo često roditelji rade sami (na osnovu fb grupa i savjeta u njima), prateći smjernice LEAP protokola
Važno je napomenuti da je za ovakvu eliminaciju potreban vješt stručnjak koji razumije složenost uklanjanja dijeta i ograničenja ovakvog načina prehrane

  • Isključivanje pšenice i mlijeka dovodi pacijenta s ASA-om u rizik od deficita hranjivih tvari u sastavu kalcija, proteina, vitamina D, folne kiseline i B vitamina.
  • Eliminacija glutena i kazeina u prehrani povećava rizik od smanjene gustoće kostiju i zaostajanja u rastu (6)

Međutim, nutricionisti mogu uvesti alternativne namirnice u prehranu, kao i savjetovati dodatke prehrani radi nadoknade nedostatnog unosa hranjivih tvari.

1. Geraghty ME, Depasquale GM, Lane AE. Nutritional intake and therapies in autism: a spectrum of what we know: part 1. ICAN: Infant, Child, and Adolescent Nutrition. 2010;2(1):62-69.

2. Strickland E. Eating for Autism: the 10-Step Nutrition Plan to Help Treat Your Child’s Autism, Asperger’s, or ADHD. Boston: Da Capo; 2009:61-71, 84-85.

3. Bennetto I, Kuscher ES, Hyman SL, et al. Olfaction and taste processing in autism. Biol Psychiatry. 2007;62(9):1015-1021.

4. . Fuglesang G, Madsen C, Halken S, Jorgensen S, Ostergaard PA, Osterballe O. Adverse reactions to food additives in children with atopic symptoms. Allergy. 1994;49(1):31-37.

5. Swanson JM, Kinsbourne M. Food dyes impair performance of hyperactive children on a laboratory learning test. Science. 1980;207(4438):1485-1487.

6. Geraghty ME, Bates-Wall J, Ratliff-Schaub K, Lane AE. Nutritional interventions and therapies in autism: a spectrum of what we know: part 2. ICAN: Infant, Child, and Adolescent Nutrition. 2010;2(2):120-133.



Leave a Reply

Poliklinika Adarta