Piše:
Ivana Domislović dipl.ing.
univ.spec.nutricionist

Pravilna prehrana važan je čimbenik koji osigurava zadovoljavajući nutritivni status i zdravlje žene ali i dobro pripremljeno tijelo u kojem će se odvijati čaroban rast i razvoj ploda, tj. djeteta.
No, utječe li prehrana i izbor namirnica na kasnije preferencije kod djeteta? Može li trudnica izborom namirnica u svojoj prehrani utjecati na kasniji izbor hrane djeteta?

Od prilike u 12. tjednu trudnoće plod počinje gutati amnionsku tekućinu. Do 28. tjedna trudnoće beba razvija osjet mirisa. Beba prepoznaje miris vlastite amnionske tekućine, no gubi tu mogućnost već nekoliko dana nakon rođenja. Menella i suradnici su 2006. godine pokazali da bi prenatalno učenje o hrani moglo pomoći bebama da razviju zdrave prehrambene sklonosti.
To, naravno, samo po sebi neće osigurati da će vaše dijete odrasti jedući visokokvalitetnu hranu. No, svakako može pružiti dobar početak.
Jednako tako kao što pozitivan utjecaj pravilne prehrane trudnice ima utjecaj na prehrambene preferencije djeteta kasnije, tako isti takav utjecaj imaju i loše navike.
Istraživanja pokazuju da što je trudnica češće i više konzumirala alkohol u trudnoći, to veći užitak pokazuje dijete na miris alkohola. Studije pokazuju i povezanost između fetalne izloženosti alkoholu i pojave alkoholizma kasnije u životu.
Kad se radi o hrani bogatoj mastima i šećerom (junk food) zaključci su slični. Pretjerano uživanje u hrani bogatoj mastima i šećerom u trudnoći može utjecati na prehrambene preferencije djeteta mijenjajući sustav nagrađivanja u mozgu njihovih potomaka. Javlja se potreba za konzumacijom više slatke hrane s visokim udjelom masnoće da bi dobili isti nalet dopamina (koji osigurava osjećaj ugode nakon obroka).
Važno je napomenuti da su u svim provedenim studijama fetusi bili izloženi istim namirnicama svaki dan, kroz duži vremenski period.
Povremeno uživanje u namirnicama bogatim šećerom i mastima neće dovesti do razvoja preferencija prema istima. To znači da je sasvim u redu da trudnica, koja inače prakticira raznoliku i kvalitetnu prehranu, povremeno pojede hamburger ili preskoči pojesti mrkvu koji dan u tjednu, bez grižnje savjesti.

Slična je priča i kad je u pitanju dojenje. Okusi s kojima majka dolazi u dodir u vrijeme dojenja precrtavaju se u majčino mlijeko (okus banane 1 sat nakon konzumacije, okus vanilije, mentola ili anisa i do 3 sata nakon konzumacije) i na taj način utječu na preferencije kasnije u životu. Najveći utjecaj pokazao se kod djece u starosti od 2 tjedna.

Ni jedno istraživanje ne govori da će izlaganje okusima u tijeku trudnoće i iz majčinog mlijeka osigurati da će bebe voljeti hranu koju bismo željeli da jedu, ali podržavaju temeljnu ideju – da bebe počnu učiti o okusima hrane mnogo prije nego što počnu jesti čvrstu hranu.

Za sva ostala pitanja Adarta team Vam stoji na raspolaganju!

Literatura:

Ashman AM, Collins CE, Hure AJ, Jensen M, Oldmeadow C. 2016. Maternal diet during early childhood, but not pregnancy, predicts diet quality and fruit and vegetable acceptance in offspring. Matern Child Nutr. 12(3):579-90

Liem DG and Mennella JA.2002. Sweet and sour preferences during childhood: role of early experiences. Dev Psychobiol. 41(4):388-95

Mennella JA, Daniels LM, Reiter AR. 2017. Learning to like vegetables during breastfeeding: a randomized clinical trial of lactating mothers and infants. Am J Clin Nutr. 106(1):67-76

Mennella JA, Beauchamp GK. 1996. The human infants’ responses to vanilla flavors in human milk and formula. Infant Behav Dev. 19:13–19