Svakodnevno gledamo srednjoškolce kako ulaze u kafiće na kavu, ali i osnovnoškolce koji piju energetska pića. Nimalo zabrinuti, roditelji svakodnevno financiraju želje svojih mezimaca.
Razmišljati počinjemo o negativnim stranama tek kada pročitamo u novinama neku uznemirujuću vijest o lošem učinku kofeina na dječji organizam.


Razna istraživanja govore o tome da preko 70% djece pije kofein. Većina toga je u obliku gaziranih pića, ali povećava se i potrošnja energetskih pića, posebno među školarcima.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da 69% adolescenata i 18% djece redovito konzumira energetska pića.
EFSA navodi kako 60% djece mlađe od 12 godina izjavljuje da piju energetska pića zbog okusa (šećera), a njih 40% jer im treba energije!

Ovo je zaista postao ogroman problem, zbog čega je važno je da roditelji znaju jesu li ova pića s kofeinom štetna.

Na moje iznenađenje, vrlo je malo istraživanja o učinku kofeina na razvoj i zdravlje djece. Neke studije sugeriraju da kofein ima iste privremene učinke kao i kod odraslih, uobičajene simptome koji uključuju nervozu, budnost, uzbuđenost. Obzirom da većina djece i adolescenata ionako ne spava dovoljno, napitak zbog kojeg još duže ostaju budni loš je izbor.

Sastav kofeinskih napitaka

Većina kofeinskih napitaka sadrži visoku razinu šećera i vrlo malo hranjivih vrijednosti.
Znanstvenici upozoravaju da se nakon prekoračenja dnevnog unos kofeina od 3 mg po kilogramu tjelesne težine može javiti tjeskoba, ubrzani rad srca, drhtavica, mučnina, povraćanje, vrtoglavica i porast krvnoga tlaka. 
Tegobe se mogu javiti vrlo brzo i u slučaju istodobnog kombiniranja različitih količina energetskih pića poput Coca Cole (46 mg kofeina po limenci), kave (40 mg kofeina po espressu) i alkohola

Velike količine šećera u ovoj vrsti pića, primjerice 10 žličica šećera ili 240 kcal u oko pola litre pridonosi debljanju i razvoju dijabetesa tipa 2.
Treba podsjetiti i da energetska pića oštećuju zubnu caklinu, a njihov negativni učinak traje i do 12 sati. 
Prema istraživanju provedenom 2014. na 5000 djece u Velikoj Britaniji, 14 posto njih u dobi od 11 do 15 godina odgovorilo je da energetske napitke konzumira najmanje dva do četiri puta tjedno, a pet posto ih je kazalo da ih piju svakodnevno. Mnogi se liječnici slažu da bi trebalo u potpunosti zabraniti prodaju energetskih napitaka djeci i mlađim adolescentima

Koliko je kofeina sigurno za djecu?

Kofein je stimulans. Baš kao i kod većine drugih lijekova, preporučena količina koju uzimamo ovisi o našoj težini. Prema tome, ograničenja i preporuke za unos kofeina temelje se na djetetovoj težini.

Ne postoji konsenzus o količini kofeina koji djeca mogu sigurno konzumirati. FDA nije postavila razinu za djecu, a Američka akademija za pedijatriju “obeshrabruje konzumaciju kofeina” u male djece.
Za adolescente (u dobi od 12 – 18 godina) u preporuci Američke akademije za pedijatriju, koju ponavlja CDC, navodi se ne više od 100 mg dnevno.

Health Canada ima posebne preporuke o konzumiranju kofeina za djecu različite dobi. One su:

  • Djeca u dobi od 4 do 6 godina: ne više od 45 mg dnevno
  • Djeca u dobi od 7 do 9 godina: ne više od 62,5 mg dnevno
  • Djeca od 10 do 12 godina: ne više od 85 mg dnevno
  • Adolescenti i stariji 13 i više godina: ne više od 2,5 mg po kilogramu tjelesne težine

Prosječna količina kofeina po serviranju određenih napitaka

  • Instant kava – 75mg u 190ml
  • Kava – 85mg u 190ml
  • Čaj – 50mg u 190ml
  • Energetski napici (sa dodanim kofeinom ili guaranom) – 28-87mg u 250ml
  • Cola napitci – 8-53mg u 250ml
  • Čokolada – 5,5-35,5mg u 50g

No djeca su umorna, koji je razlog tome i kako im pomoći?
Djeca su umorna zbog upražnjavanja pogrešnog životnog stila. Kasno odlaze na počinak, dugo vremena na večer provode pred mobitelom, hrana kojom se hrane loše je kvalitete i nutritivnog sastava. Ne donosi važne mikronutrijente, koje podržavaju dobar imunitet i pravilno funkcioniranje organizma. Rješenje nije u energetskim napitcima. Rješenje je u promjeni životnog stila i poticanja djece da na prirodni način vrate vitalnost i dobro raspoloženje.
To uključuje dovoljno sna i ranije lijeganje (do 21h kod osnovnoškolaca, do 22h kod srednjoškolaca), kvalitetnu prehranu baziranu na povrću, integralnim žitaricama, ribi, mesu i voću, sjemenkama i orašastim plodovima; redovita tjelovježba (upišite dijete na neki sport da se dobro oznoji, potroši suvišnu energiju i podigne zadovoljstvo i dobro raspoloženje), boravak u prirodi i kvalitetna interakcija sa vršnjacima – u živo, ne preko tableta i mobitela, igrica.

Ivana Domislović dipl.ing. univ.spec.nutricionist

Poliklinika Adarta

Radno vrijeme: Radnim danom 07-22h, subotom po dogovoru

Poliklinika Adarta