Laringofaringealni refluks (LPR) još uvijek nedovoljno jasna a česta pojava u svakodnevnoj pedijatrijskoj i otorinolaringološkoj praksi. Nerijetko ostaje nedijagnosticiran ili se dijagnosticira s odgodom, pa time ostaje neliječen ili krivo liječen. Sličnost i česta povezanost s gastroezofagealnom refluksnom bolešću (GERB) dodatno otežavaju postavljanje ove dijagnoze.



Što je LPR?

LPR  predstavlja povrat gastričkog sadržaja iz želuca kroz jednjak u laringofarinks. Dio je šireg sindroma ekstraezofagealnog refluksa (EER) koji uključuje prisutnost želučanog sadržaja ne samo u laringofarinksu već i u drugim dijelovima dišnog sustava: sluznici nosa i paranazalnih sinusa, srednjem uhu i donjim dišnim putevima, što može dovesti do seroznog otitisa ili astme.

S LPR-om mogu biti povezani i brojni komorbiditeti kao što su: kronični otitis i sinuitis, kronična nosna kongestija, čvorići na glasnicama, recidivni subglotični laringitis i kronični laringitis, laringomalacija, subglotična stenoza, laringospazam, rekurentni faringitis i pogoršanje astme ili bronhitisa.

Koji su uzroci LPR-a?

Uzrok LPR-a može biti nedostatak funkcije kružnog mišića na kraju jednjaka koji inače sprječava vraćanje sadržaj želuca da ne odlazi prema gore u grkljan, usnu šupljinu ili sve do sinusa. Drugi uzroci su stres, konzumacija određene hrane i pića, kasni večernji obroci.

Koji su simptomi LPR-a?

Simptomi bolesnika s LPR-om simptomi su bolesti grla – laringofarinksa. Uglavnom se pojavljuju danju. Zbog suptilnosti simptoma LPR-a i bolesnikove nesvjesnosti simptoma još se naziva i TIHI REFLUKS. Naime, bolesnici se sa simptomima sažive i ne primjećuju ih, za razliku od njihove okoline koja primjećuje kako bolesnici stalno pročišćavaju grlo i nakašljavaju se.

Simptomi LPR-a u djece mogu biti nespecifični i često su nejasni. Karakteristični simptomi u dojenčadi drugačiji su od simptoma u starije djece i, dakako, od simptoma u odraslih. 

  • promuklost
  • pročišćavanje grla
  • nelagoda (knedla) u grlu
  • prolongirani kašalj
  • stezanje prilikom gutanja
  • slinjenje
  • bol s jedne strane vrata
  • nosna opstrukcija
  • postnazalni sljev
  • grlobolja
  • uhobolja
  • obloženost jezika
  • pečenje jezika
  • karijes, parodontoza
  • povraćanje
  • poremećaji disanja tijekom spavanja, što uključuje i opstrukcijsku apneju i tonzilarnu hiperplaziju u djece

LPR ili GERB?

GERB je gastroezofagealna refluksna bolest, odnosno povrat želučane kiseline u jednjak. U usporedbi s larinksom koji je izrazito osjetljiv na peptičku ozljedu, jednjak ima protektivne mehanizme koji sprečavaju ozljedu sluznice, a ždrijelo i grkljan to nemaju. Za razliku od LPR-a, GER može biti i fiziološki, dok LPR može biti fiziološki samo u male djece. Što znači da se u dojenčadi i male djece tolerira nekoliko epizoda dnevno.

Razlike laringofaringealnog i gastroezofagealnog refluksa:

LARINGOFARINGEALNI REFLUKS (LPR)GASTROEZOFAGEALNI REFLUKS (GERB)
”tihi” refluks‘glasni” refluks
dnevni refluksnoćni refluks
disfunkcija gornjeg ezofagealnog sfinkteradisfunkcija donjeg ezofagealnog sfinktera
normalni motilitet jednjakaporemećaj motiliteta jednjaka
larinks izrazito osjetljiv na peptičku ozljeduprotektivni mehanizmi jednjaka
nije fiziološki (ev u male djece)može biti fiziološki (do 50 epizoda/dan)
otorinolaringolog(pedijatar) gastroenterolog


Važnost dječjeg LPR-a ogleda se u nevjerojatnom porastu učestalosti i povezanosti s bolestima dišnog sustava. Postoje dokazi o povezanosti dječjeg LPR-a i laringitisa, rinosinuitisa, pneumonije, astme, otitisa i zastoja razvoja. Simptome uzrokuju ozljede sluznice larinksa i farinksa koje nastaju zbog aktivnosti želučane kiseline i pepsina. Postoji preklapanje simptoma LPR-a i GERB-a. GERB je vezan uz pojačan gastroezofagealni refluks koji uzrokuje lezije sluznice jednjaka. Djeca s LPR-om uglavnom nemaju simptome i kliničke znakove klasičnog GERB-a, a simptomi mogu biti i povremeni, što dodatno otežava pravilno postavljanje dijagnoze.

Kako se postavlja dijagnoza dječjeg LPR-a?

Postavljanje dijagnoze dječjeg LPR-a je problematično i nimalo lako. Simptomi su kronični, ali povremeni. Nijedan simptom nije ekskluzivan, već se mogu naći i kod drugih bolesti i poremećaja. Klinički nalazi također su nespecifični i mogu biti dio kliničke slike brojnih drugih bolesti. Zapravo, klinička slika se preklapa s brojnim drugim entitetima. Dodatni problem u dijagnostici su vrlo česti komorbiditeti koji prelaze u žarište interesa i “guraju” LPR u drugi plan.

Ako roditelji primijete neki od simptoma karakterističnih za  dječji LPR, trebaju s djetetom posjetiti pedijatra, a pedijatar nakon svog pregleda, kod postavljanja sumnje na LPR upućuje dijete otorinolaringologu. Otorinolaringolog nakon heteroanamneze radi klinički pregled (standardni ORL pregled i fiberendokopski pregled). Definitivna potvrda dijagnoze jest rezultat 24-satne pH metrije kojom se mjeri kiselost u jednjaku.

Kako se liječi LPR?

Liječenje se temelji na izraženosti i težini bolesti kod svakog pojedinog pacijenta, kao i specifičnim pacijentovim osobinama. Prvi terapijski odabir je promjena životnog stila i prehrambenih navika (gubitak tjelesne težine, prestanak pušenja, konzumiranje više manjih obroka, izbjegavati polijeganje odmah nakon obroka, podići uzglavlje kreveta, ograničiti konzumaciju alkohola).

Osim antacida i H2-blokatora, često je potrebno primijeniti i inhibitore protonske pumpe (IPP) koji se moraju uzimati 2x dnevno (pola sata prije obroka) kroz 2 do 3 mjeseca od postavljanja dijagnoze. Doza i duljina liječenja prilagođavaju se pacijentovim simptomima i kliničkim znakovima bolesti. Poželjno je i praćenje pacijenata u intervalima od 3 mjeseca uz redovite endoskopske preglede. 

Između obroka koriste se preparati za neutralizaciju kiseline (lužine, alginati).  Alginati- polisaharidi iz algi koji se konvertiraju u gel i stvaraju fizičku barijeru. Alginate je najbolje primijeniti nakon svakog obroka i prije lijeganja u krevet kako bi spriječili djelovanje kiselog želučanog sadržaja. Mogu se uzimati dulje vrijeme i u pauzama uzimanja IPP-a ili H2 blokatora.

Preporuke  za pacijente s laringofaringealnim refluksom:

  1. Jedite češće manje obroke.
  2. Nemojte jesti 3 sata pred spavanje.
  3. Izbjegavajte ljuto, začinjeno, kiselo, gazirano, prevruće i prehladno jelo i piće.
  4. Spavajte na povišenom uzglavlju.
  5. Izbjegavajte hranu koja “napuhuje”.
  6. Nemojte nositi odjeću koja radi pritisak na gornji dio trbuha.
  7. Regulirajte stolicu da se ne naprežete prilikom defekacije, jer svako podizanje intraabdominalnog tlaka pospješuje refluks.
  8. Ne podižite teške terete (npr. u teretani ili u svakodnevnom životu) iz istog razloga.
  9. Izbjegavajte dugotrajno sjedenje u položaju nagnutom prema naprijed (najčešće pri radu za stolom, na računalu i sl.) jer se na taj način također pojačava pritisak na želudac.
  10. Nemojte smetnje liječiti pastilama i tekućinama ili prirodnim lijekovima koji sadrže limunsku kiselinu, mentol i slično jer time dodatno nadražujete sluznicu.

Do slijedeće teme iz područja otorinolaringologije stojimo Vam na raspolaganju,

dr. med. Tajana Gudlin Sbull, spec. ORL i Vaš Adarta Team!

Leave a Reply

RADNO VRIJEME: OD PONEDJELJKA DO PETKA 07:00 - 22:00 SATA

Poliklinika Adarta