Menopauza je normalan dio procesa starenja ženskog organizma, prirodno razdoblje u životu žene kada ona prestaje imati mjesečna menstrualna krvarenja.
Menopauza nije bolest, to je prirodno stanje organizma, ovisno o velikom broju fizioloških, kulturoloških, socioekonomskih čimbenika a popraćena je brojnim tjelesnim i psihičkim promjenama


Posljednja menstruacija u životu, a njezina se dijagnoza postavlja nakon što žena unazad godinu dana nije imala menstrualna krvarenja. 
Kada nastupi menopauza, jajnici žene su prestali proizvoditi jajne stanice i većinu estrogena, a reproduktivna sposobnost žene trajno prestaje.

S godinama se smanjuje reproduktivna sposobnost žene, jajnici proizvode sve manje količine estrogena te se posljedično mijenja i kvaliteta i trajanje menstrualnih ciklusa. Smanjenje razine ženskih spolnih hormona utječe na gotovo sve organske sustave u tijelu žene, što se manifestira različitim simptomima. 
Menopauzi prethodi perimenopauza. Obično se javlja i 10 prije pojave menopauze (u četrdesetim godinama života, ali može i ranije ili kasnije).  Jajnici postepeno gube svoju funkciju proizvodnje jajnih stanica i lučenja estrogena. Menstrualni ciklusi počinju biti nepravilni, a mogu se javiti i nepravilna krvarenja između ciklusa. 
Godinu do dvije prije menopauze dolazi do naglog pada razine estrogena u organizmu i u to se vrijeme najčešće počinju javljati tipični simptomi menopauze.

Većina žena ulazi u razdoblje menopauze između 45. i 55. godine života, najčešće iza pedesete godine. U Hrvatskoj žene u prosjeku ulaze u menopauzu s 51,2 godina.
Genetski je predodređena, ne ovisi o broju trudnoća i porođaja, dojenju, korištenju hormonske kontracepcije, socioekonomskom stanju, rasi, edukaciji, visini, težini, kao ni dobi menarhe (prve menstruacije). Povezana je s pušenjem, i kod takvih žena nastupa otprilike dvije godine ranije.

Postmenopauza je razdoblje nakon menopauze. Kod nekih žena već na početku ovog razdoblja dolazi do značajnog smanjenja intenziteta simptoma, dok se kod nekih žena simptomi znaju povremeno javljati i godinama nakon menopauze. 

U razdoblju postmenopauze, žene su pod povećanim rizikom od razvoja brojnih zdravstvenih komplikacija poput osteoporoze i srčanih bolesti. 
Dijeli se ranu (prije 70. godine) i kasnu (nakon 70. godine) postmenopauzu. Kasna menopauza naziva se još i senij. Klimakterij označava razdoblje koje počinje postepenim gašenjem reprodukcijske funkcije a uključuje perimenopauzu i prvih deset godina postmenopauze.

Prijevremena menopauza je nastup menopauze prije 40. godine života, a uzroci su razni (posljedica nekih autoimunih bolesti, kromosomskih poremećaja ili može biti potaknuta djelovanjem nekog vanjskog čimbenika  – kemoterapija ili zračenje). Posljedica je značajan pad razine estrogena koji sa sobom nosi gubitak reproduktivne sposobnosti i brojne zdravstvene probleme.

Tegobe menopauze



Najčešće tegobe koje se spominju :

  • „valunzi“ i „fumade“ – opisuju se kao iznenadni osjećaj vrućine ponajprije u licu i gornjem dijelu prsnog koša koji ubrzo zahvaća cijelo tijelo. Osjećaj traje dvije do četiri minute i često je praćen crvenilom, obilnim znojenjem i povremeno ubrzanim radom srca, nakon čega često slijede osjećaj hladnoće i drhtanje.
  • noćno znojenje – noćna manifestacija napadaja vrućine i popratnog znojenja koji se pojavljuju i tijekom dana
  • ubrzani otkucaji srca, ateroskleroza
  • depresija, iritabilnost, anksioznost, emocionalna nesigurnost, gubitak energije, nesanica  
  • promjene u tjelesnoj težini
  • smanjena funkcija mokraćnog mjehura (inkontinencija) i češće infekcije mokraćnog sustava
  • osteopenija, osteoporoza
  • smanjenje libida, atrofični vaginitis (suhoća rodnice)


Liječenje i smanjenje simptoma menopauze ovisi o jačini i vrsti simptoma, riziku obolijevanja od bolesti kao i utjecaju na kvalitetu života.

Hormonska nadomjesna terapija – liječnici specijalisti su ti koji će u dogovoru s pacijenticom procijeniti prednosti i rizike hormonske nadomjesne terapije.

Važno je da jednom godišnje žena odlazi na kontrolni pregled kako bi se ustanovila opravdanost terapije.

Prvi je izbor za ublažavanje težih vazomotornih smetnji i suhoće rodnice te prevenciju osteoporoze.

Hormonsku terapiju koju posljednjih godina preporučuju liječnici su bioidentični hormoni. Sve relativno novije studije (francuska studija E3N i američka ELITE studija) pokazale su da pravovremeno korištenje hormonskih, koji su bioidentični ili bliski prirodnom estrogenu i progesteronu, značajno umanjuju pojavnost srčano-žilnih bolesti, osteoporoze ili preranu pojavu Alzheimera, a istovremeno ne povećavaju rizik, primjerice, obolijevanja od raka dojke. U Hrvatskoj se za ovaj način ipak odlučuje tek 2-3 % žena.

Prirodno liječenje simptoma menopauze – homeopatijom ili pomoću prirodnih preparata pod opaskom stručne osobe, a ovisno o vodećim simptomima i individualnim potrebama organizma
 – cimicifuga
– fitoestrogeni – izoflavoni (soja, djetelina, jam, kudzu)
                          – lignani ( lan, sezam, žitarice)
– maca/maka (crvena ili kombinacija crvene, žute i crne)
– konopljika (flavonoidi, diterpeni)
– ulja bogata gama-linolenskom kiselinom (iz sjemenki noćurka, boražine, ribizla
– preparati koprive

Nikako se ne pouzdati u narodne predaje i vlastito iskustvo drugih u liječenju simptoma „meni je pomoglo, možda će i tebi“.

Svakako, u kontroli i smanjenu simptoma može pomoći i promjena prehrane i životnog stila općenito  

  • izbjegavajte alkohol, pušenje i stresne situacije
  • prakticirati mediteranski tip prehrane
  • smanjite rafinirane šećere i prerađenu hranu, a povećajte unos voća i povrća i cjeloviti žitarica čime ćete povećati unos vlakana
  • što češće imajte na tanjuru hranu s velikim udjelom fitoestrogena (sezam, tofu, batat, sjemenke lana)
  • povećajte unos hrane bogate proteinima (meso, ribu, sirutku, jaja, mahunarke, orašaste plodove), u jednakoj frekvenciji kroz sve obroke u danu
  • izbjegavati rafinirana ulja i koristiti izvore „dobrih masti“  
  • povećati unos kalcija – manje masni mliječni proizvodi poput, jogurta, sira, zeleno lisnato povrće, kelj, brokula, špinat, zelje, riba (sitna plava s kostima), zob, sjemenke suncokreta – kako bi povećali gustoću kostiju
  • povećati unos vitamina D – boravak na suncu i zraku
                                                   –  riba, jaja, ulje bakalara
  • nemojte preskakati obroke, radije izaberite više manjih i češćih obroka
  • povećati unos namirnica bogatih antioksidansima (vitamin C, vitamin E, beta karoten, cink, selen, polifenoli)
  • smanjite unos kave
  • pijte dovoljno vode (pijenje osam do 12 čaša vode dnevno)
  • održavajte normalnu tjelesnu težinu
  • održavanje adekvatne mikroflore crijeva – dobro funkcioniranje imuniteta
  • vježbajte redovito, jer će umjerena fizička aktivnost pomoći u održavanju opće kondicije, smanjiti rizik od razvoja bolesti srca i ojačati kosti

vježbanje osigurava zadržavanje mišićne mase i održavanje postotka masnog tkiva za održanje optimalnog zdravlja (za žene 18 – 30%)

Nutricionistica Ivana Domislović i Adarta team!

Leave a Reply

RADNO VRIJEME: OD PONEDJELJKA DO PETKA 07:00 - 22:00 SATA

Poliklinika Adarta