Novosti

Psorijaza u dječjoj dobi

Što je psorijaza?

Psorijaza je kronično recidivirajuća upalna nezarazna bolest kože koja se očituje pojavom eritematoznih, oštro ograničenih papula pokrivenih srebrnkastim ljuskama. Promjene su pojaviti bilo gdje na tijelu, ali najčešće se javlja na laktovima, koljenima i  vlasištu, ali i na drugim mjestima kao što su pregibi, spolovilo, dlanovi i tabani, lice, nokti. Psorijaza je kronično stanje koje se može pogoršati ili poboljšati, ali i u potpunosti proći prije nego što se opet naglo pojavi.

Iako rjeđa nego u odrasloj dobi psorijaza zauzima 4% svih dermatoza djece do 16-ste godine života. Svake godine  psorijaza se dijagnosticira u 20000 djece do desete godine života. Uključujući i odraslu populaciju od psorijaze boluje oko 2-3% ljudi u svijetu, a u Hrvatskoj oko 1,5% (68000 oboljelih).

Osim promjena na koži, često zahvaća vlasište i nokte, a može zahvatiti i zglobove, tada se radi o psorijatičnom artritisu, te neki drugi organski sustav. Javlja se kod genetski podložnih osoba pod utjecajem različitih endogenih i egzogenih okidača. Očituje se pojavomcrvenih fleka (makula) ili izdignuća (papula ili plakova) pokrivenih srebrnkastim ljuskama. Od subjektivnih smetnji oboljeli se žale na svrbež i bol kožnih promjena.

Nasljedna predispozicija

Ukoliko niti jedan roditelj nema psorijazu vjerojatnost da će dijete oboljeti iznosi 4%. Ako jedan roditelj ima psorijazu ta vjerojatnost iznosi 28%, a 65% ukoliko oba roditelja imaju psorijazu. Više gena je odgovorno za nastanak bolesti te se ovaj oblik nasljeđivanja zove poligenski način nasljeđivanja. Osim genetskih čimbenika za nastanak bolesti su odgovorni i vanjski čimbenici. Psorijaza može nastati u bilo koje doba života, uključujući i kongenitalnu psorijazu, prisutnu već kod rođenja. Psorijaza se najčešće javlja u dva razdoblja, prvi između 15 i 25 godina života te drugi od 57 do 60 godina života.

Na temelju povezanosti s nasljeđivanjem i dobne pojavnosti psorijaze razlikujemo:

Tip I psorijaze. Nastaje u mlađoj životnoj dobi, prije 40. godine života, najčešće između 16. i 25. godine. Obiteljska anamneza je pozitivna, i bolest je znatno teža, a često su zahvaćeni i nokti. Od ovog oblika psorijaze boluje oko dvije trećine bolesnika.

Liječnici još uvijek nisu sigurni što je uzrok psorijaze, ali znaju kako bolest funkcionira. Bijele krvne stanice, poznate kao T-limfociti ili T-stanice, dio su imunološkog sustava. Putuju krvotokom boreći se protiv bakterija, virusa i drugih uzročnika bolesti. Djeci, ali i odraslima oboljelima od psorijaze T-stanice napadaju zdravu kožu kao da se pokušavaju boriti protiv infekcije ili zacjelivanja rana. Imunosni čimbenici su pokretači upalnog procesa u psorijazi jer potiču keratinocite (stanice površinskih slojeva kože) na 4 do 6 puta brže dijeljenje u odnosu na zdravu kožu. Upravo se zato životni ciklus keratinocita skraćuje od normalnih 28 do 30 dana, na 3 do 5 dana. Kao posljedica toga na površini kože nakupljaju se crvene mrlje i ljuskice.

Danas, zahvaljujući poznavanju djelovanja imunoloških čimbenika, T limfocita i brojnih malih molekula (citokina), terapija za psorijazu je sve bolja.

Različiti oblici psorijaze

  • Vulgarna psorijaza (psoriasis vulgaris) najčešći je oblik psorijaze. Obilježen je pojavom crvenih ljuskavih plakova, obično na laktovima, koljenima, vlasištu, leđima i koži oko pupka.
  • Kapljična psorijaza (psoriasis guttata) obilježena je sitnim žarištima poput “kapljice“, obično na trupu i udovima. Češće se pojavljuje kod djece i mlađih odraslih osoba, obično vezano uz streptokoknu infekciju.
  • Inverzna psorijaza (psoriasis inversa) ili obrnuta psorijaza obilježena je pojavom psorijatičnih žarišta na pregibima.
  • Intertriginozna psorijaza (psoriasis intertriginosa) obilježena je pojavom žarišta na mjestima iritacije, na primjer, na koži pazuha, prepona, trbuha ili ispod dojki.
  • Eritrodermijska psorijaza (psoriasis erythrodermica) je težak oblik psorijaze koji zahvaća kožu cijelog tijela.
  • Pustulozna psorijaza (psoriasis pustulosa) je težak oblik psorijaze koji, uz klasične psorijatične promjene, ima pustule i opće znakove bolesti (opće loše osjećanje, povišenu tjelesnu temperaturu).
  • Psorijaza noktiju može biti dio kliničke slike drugih oblika psorijaze ili se javiti izolirano. Nokti su zadebljani, lomljivi, često uz točkaste udubine i žućkaste mrlje.
  • Psorijatični artritis (arthritis psoriatica) je stanje u kojem je uz psorijazu prisutna i upalna bolest zglobova.

Posebnost psorijaze u dječjoj dobi je češća zahvaćenost lica i pregiba. Promjene na licu vidljive su u 40% bolesnika, najčešće ispod očiju i na kapcima.

Kod dojenčadi se očituje kao pelenski osip, oštro ograničenih rubova koji zahvaća i pregibe kože. Uz promjene u pelenskoj regiji mogu se pojaviti i žarišta po vlasištu, licu i trupu 1-2 tjedna nakon primarnih lezija.

Kod starije djece obično počinje u vlasištu pojavom ljuskanja i ljuskavih plakova, a često i na licu, zatim po trupu i ekstremitetima. Promjene u vlasištu su prisutne kod 50% oboljele djece, a izolirano samo u vlasištu u 11% djece sa psorijazom.

Nakon streptokokne infekcije ždrijela tipičan je nastanak malih žarišta po cijelom trupu i ekstremitetima, tip gutatta, koji najčešće spontano regredira za 3-4 mjeseca, ali može trajati i godinu dana.

Uočeni su i česti recidivi koji uslijede nakon 3-5 godina. Ljuske su slabije izražene nego kod odraslih, a nakon skidanja ljuske nastaje krvarenje, takozvani Auspitzov fenomen.

Liječenje psorijaze kod djece

Liječenje psorijaze ovisi o težini bolesti, a razlikujemo liječenje bolesnika s blagom, umjerenom i teškom psorijazom. Iznimno je važno educirati roditelje i djecu o bolesti jer je bolest kronična. Liječenjem smirujemo simptome, ali još uvijek ne možemo izliječiti psorijazu.

Lokalno liječenje psorijaze

  • Uljne kupke – omekšavaju ljuske.
  • Keratolitici  – uklanjaju ljuske. Najčešće se kao keratolitici primjenjuju niske koncentracije salicilne kiseline. Zbog mogućnosti resorpcije, salicilnu kiselinu treba vrlo oprezno primjenjivati u dječjoj dobi.
  • Lokalni kortikosteroidi – imaju protuupalno djelovanje. U dječjoj dobi se savjetuje primjena kortikosteroida blage i umjerene jačine, uz evidenciju potrošene količine.

U lokalnoj terapiji važno je naglasiti i redovitu primjenu neutralnih masti i krema (emolijensa) u održavanju dobrog stanja kože.

Kod opsežnijih oblika bolesti u obzir dolazi i fototerapija, odnosno kontrolirano izlaganje ultraljubičastim zrakama. U dječjoj dobi se najčešće primjenjuje UVB uskospektralna fototerapija. Također, odličan učinak ima i heliomarinoterapija, odnosno boravak na suncu i kupanje u morskoj vodi.

Za teške oblike bolesti primjenjuju se i imunosupresivna i biološka terapija.

Kako da život sa psorijazom bude lakši?

Edukacija roditelja vrlo je bitna kako bi mogli utjecati na rizične čimbenike i spriječiti recidive bolesti.
Psorijaza može imati veliki utjecaj na zdravstveno stanje djeteta, ali i na njegov psihološki status. Bolest je vidljiva, te može značajno utjecati na razvoj slike o sebi i razvoj samopoštovanja. Nerijetko se kod djeteta razvija osjećaj srama, krivnje, bespomoćnosti. Djeca sa psorijazom, kao i odrasli, pate.

  • Važno je da roditelji i djeca budu educirani o bolesti, upoznati s razlozima nastanka psorijaze, kao i mogućim čimbenicima pogoršanja te terapijskim mogućnostima.
  • Važne su redovite kontrole dermatologa i primjena preporučene terapije. Iako nemamo terapiju izlječenja, terapija koju trenutno imamo je odlična i može u potpunosti smiriti simptome bolesti te spriječiti razvoj komplikacija.Treba je redovito primjenjivati.
  • Prije uključivanja djece u neku novu skupinu poput vrtića ili škole, roditelji bi trebali razgovarati s odgojiteljima ili učiteljima i reći im od čega dijete boluje i da to nije opasno za ostale.
  • Naučiti dijete da otvoreno govori o svojoj bolesti i da je se ne srami. Objasniti prijatelju u razredu ili na sportu od čega boluje i da psorijaza nije zarazna.
  • Razvijati zdrave životne navike — aktivno se baviti sportom, zdravo i uravnoteženo jesti, održavati dobar san. Neka provode vrijeme na otvorenom. Određene količine prirodnog, dnevnog svjetla mogu pomoći kod psorijaze.
  • Djeci je uvijek potrebno pružiti emocionalnu podršku. Mnoga djeca oboljela od psorijaze mogu imati emocionalne teškoće baš zbog toga pa im od koristi može biti razgovor s terapeutom ili pridruživanje grupi koja razumije izazove s kojima se susreću.

Za više informacija stojimo vam na raspolaganju.

Vaš Adarta team!

Radno vrijeme: Radnim danom 07-22h, subotom po dogovoru

Poliklinika Adarta

Specijalistički pregledi pedijatra

(Dr. Dejan Balažin, spec.ped., subspec. dječje nefrologije, bavi se i dječjom endokrinologijom i Dr. Igor Šegović, spec.ped., subspec. dječje gastroenterologije)

  • Sistematski pregledi za djecu
  • Ultrazvučna dijagnostika
  • Laboratorijska dijagnostika iz kapilarne i venske krvi
  • Dječja i adolescentna psihologija
  • Dermatologija

Rezervirajte svoj termin već danas!!