Piše: Ivana Domislović dipl.ing
sveučilišna specijalistica nutricionizma
Sideropenična anemija najčešća je anemija u djece, a nedostatak željeza je najčešći nutritivni deficit. Djeca su u posebno rizičnoj skupini zbog brzog rasta. Sideropenična anemija i nedostatak željeza u ranom razdoblju razvoja mozga negativno utječe na kognitivno i motoričko funkcioniranje dojenčadi, a kasnije i školske djece i adolescenata. U prvim godinama života stvaraju se osnove za razvoj inteligencije, vida i govora, no temeljni procesi razvoja započinju već u trenutku začeća. Nedostatak željeza utječe i na otpornost organizma prema infekcijama.
Faktori rizika uključuju:
– manjak željeza za vrijeme trudnoće i dojenja
– veganstvo/vegetarijanstvo u vrijeme trudnoće i dojenja
– pothranjenost ili restriktivne dijete u vrijeme trudnoće i dojenja
– prijevremeni porod
– nisku porođajnu težinu novorođenčadi
– blizanačke trudnoće
– visoki unos kravljeg mlijeka u dojenačkoj dobi
– niski unos hrane bogate željezom
– niski socioekonomski status.
Istraživanja pokazuju da odgođeno rezanje pupkovine smanjuje rizik nedostatka željeza.
U Hrvatskoj trenutno još nema konzistentnih smjernica koje bi podržavale preventivnu suplementaciju željeza kod zdrave dojenčadi i djece (smjernice Američke akademije za pedijatriju AAP preporučuju profilaksu željezom u zdrave, terminske djece isključivo dojene ili djelomično dojene, počevši od 4. mjeseca do uvođenja prikladne dohrane, te u dojene nedonoščadi već u prvom mjesecu života).
Jednako tako nema ni točnih podataka o prevalenciji anemije zdrave dojenčadi i djece rane predškolske dobi u Republici Hrvatskoj. Ispitivanje na manjem uzorku hrvatske dojenčadi (1) pokazalo je značajno višu prevalenciju anemije, nego u razvijenim zemljama. Učestalost od 19,7% (dob od 4 mjeseca), 32,4% (dob od 6 do 9 mjeseci) i 16,4% (dob od 12 mjeseci) javnozdravstveni je problem.
Ovi podaci upućuju na važnost prevencije manjka željeza:
– u žena generativne dobi
– tijekom trudnoće i dojenja
– u djece – posebno u prve dvije godine života
– pridržavanja Programa preventivnih mjera iz obaveznog zdravstvenog osiguranja (2) koji predviđa kontrolu hemoglobina iz kapilarne krvi u dobi od 6 i 12 mjeseci te u dobi od 2, 4 i 6 godina, tzv. skrining.
– kontrola krvne slike u slučaju sumnje na temelju kliničke slike
– vegetarijanaca i vegana, osobito u dječjoj dobi
Ukoliko liječnik dijagnosticira deficit željeza, suplementacija željeza je neophodna.
S druge strane, nepotrebna suplementacija ukoliko ne postoji deficit može imati štetne učinke na organizam.
Željezo u prehrani dojenčadi i djece
Adaptirane
mliječne zamjenice obogaćene su željezom i zadovoljavaju potrebe za
željezom do dobi od 6 mjeseci starosti. U dobi iznad 6 mjeseci starost sva
dojenčad ( i dojena i na adaptiranoj formuli) i mala djeca trebala bi jesti
krutu hranu bogatu željezom.
Nemodificirano kravlje mlijeko ne preporuča se kao napitak prije dobi od 12
mjeseci starosti (može se uvesti kao dio obroka) uz ograničenje dnevnog unosa
kravljeg mlijeka na < 500 ml/dan kod male djece.
Majčino mlijeko je
siromašno željezom, ali je ono visoke biološke raspoloživosti. Neki istraživači
zaključuju da zdravo dojenče ima dovoljnu količinu uskladištenog željeza do
dobi od 4 do 6 mjeseci.
U ovoj dobi vitalnu važnost ima kontrola hemoglobina, suplementacija kod
dokazanog deficita željeza, kao i pravovremeno uvođenje komplementarne prehrane
bogate željezom.
Uvođenjem krute hrane pojavljuje se i interakcija između pojedinih hranjivih
tvari, što može potaknuti apsorpciju željeza, ali isto tako je i smanjiti.
Kod uvođenja krute hrane, smjernice WHO i ESPGHANA su slične. Ekskluzivno
dojenje se preporuča do dobi od 6 mjeseci, kad je potrebno uvesti
komplementarnu prehranu, uz nastavak dojenja. Dob od 6 mjeseci nije čvrsta
točka i uvelike ovisi zdravlju, napredovanju i
fiziološkoj spremnosti djeteta za krutu hranu. Poticanje na ekskluzivno
dojenje do dobi od 6 mjeseci ima za cilj poticanje što dužeg dojenja, no kod
odluke o trenutku uvođenja krute hrane treba imati na umu individualne
potrebe, napredovanje, motoričku spremnost i zdravstveno stanje dojenčeta.
Kod izbora krute hrane treba voditi računa o zastupljenosti hrane bogate
željezom, no treba imati na umu i da količina hrane koju dijete u tom uzrastu
može konzumirati nije velika. Stoga se preporuča, sukladno skriningu, donijeti
odluku o suplementaciji željeza.
Iskoristivost željeza u organizmu dojenčeta ovisi o njegovoj formi.
Željezo se nalazi u tzv. hem i ne-hem obliku. U hem obliku, kakvo se nalazi u
mesu, ribi, jajima, željezo je lako dostupno i biološki iskoristivo. Ne-hem
željezo nalazi se u povrću i teže je iskoristivo.
Interakcije podrazumijevaju međusobno djelovanje jedne hranjive tvari na
drugu.
Kad govorimo o željezu, njegovu apsorpciju pospješuje:
– laktoferin iz majčinog mlijeka – zbog čega se željezo u majčinom mlijeku
dobro iskorištava, iako je humano mlijeko siromašno željezom
– vitamin C – preporuča se dodatak povrća, voća ili začinskog bilja bogatog c
vitaminom mesu i ribi ali i povrću bogatom željezom (zeleno lisnato povrće)
– kombinacija hem i ne-hem željeza u hrani (kombinacija ribe/mesa sa povrćem)
– vitamin A – dodatak voće i povrća bogatog vitaminom A
Apsorpciju željeza smanjuje :
– kalcij (iz mliječnih proizvoda) – preporuča se odijeliti obrok bogat željezom
(meso ili riba) od namirnica bogatih kalcijem (kravlje mlijeko i proizvodi na
bazi kravljeg mlijeka)
– kofein, tein iz čaja, polifenoli iz kakaoa – izbjegavati davanje čaja, kakao
napitka, slatkiša prije i nakon obroka
– fitati u žitaricama, mahunarkama, sjemenkama – obratiti pažnju na pravilnu
obradu (potapanje) žitarica, mahunarki i sjemenki
U poliklinici Adarta možete obaviti pregled pedijatra,
kontrolu krvne slike i nutricionističko savjetovanje kao mjere prevencije
anemije.
Nutricionističko savjetovanje preporuča se nakon pregleda liječnika i kontrole
krvne slike, a prije uvođenja krute prehrane.
Izvori:
Obradović K, Balarin L.: Utjecaj dojenja na učestalost anemije u dojenačkoj dobi. Paediatr Croat. 2001;45:167-73.
Program mjera zdravstvene zaštite iz osnovnog zdravstvenog osiguranja. Narodne novine 2002;30:647
Friel J., Qasem W., Cai Chenxi: Iron and the breastfeed infant
Baker R.D., Greer F.R., Committee on Nutrition American Academy of Pediatrics Diagnosis and prevention of iron deficiency and iron-deficiency anemia in infants and young children (0–3 years of age) Pediatrics. 2010;126:1040–1050. doi: 10.1542/peds.2010-2576
https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/42739/924154614X.pdf
Lydia M. Furman: Exclusively Breastfed Infants: Iron Recommendations Are Premature
Ekhard E. Ziegler,Steven E. Nelson, Janice M. Jeter: Iron Stores of Breastfed Infants during the First Year of Life (Nutrients2014, 6(5), 2023-2034)
World Health Organization. Global strategy on infant and young child feeding. Geneva: World Health Organization; 2001.
Rosales FJ, Zeisel SH. Perspectives from the symposium, The Role of Nutrition in Infant and Toddler Brain and Behavioral Development. Nutr Neurosci. 2008 June ; 11(3): 135–143.
ESPGHAN Committee on Nutrition: Carlo Agostoni, Tamas Decsi, Mary Fewtrell, Olivier Goulet, Sanja Kolacek, Berthold Koletzko, Kim Fleischer Michaelsen, Luis Moreno, John Puntis, Jacques Rigo, Raanan Shamir, Hania Szajewska, Dominique Turck, and Johannes van Goudoever. Complementary Feeding: A Commentary by the ESPGHAN Committee on Nutrition. J Pediatr Gastroenterol Nutr 2008; 46: 99-110
Pojmovnik
Prevalencija je broj svih slučajeva pojedinih bolesti kod određenog stanovništva u određenom periodu
Sideropenična anemija je anemija zbog manjka željeza
Nutritivni deficit je nedostatak nekog od nutrijenata (hranjivih tvari), u ovom slučaju željeza
Hranjiva tvar ili nutrijent je tvar koja utječe na energetsku i biološku vrijednost hrane, a podrazumijeva: bjelančevine, ugljikohidrate, masti, vlakna, natrij te vitamine i minerale prisutne u značajnijoj količini
AAP je Američka akademija za pedijatriju
