STRES

STRES

Što je stres?

Stres je reakcija tijela na svaku promjenu koja zahtijeva prilagodbu ili odgovor. Tijelo reagira na te promjene fizičkim, mentalnim i emocionalnim reakcijama. Stres je normalan dio života.

Dakle, stres može utjecati na svakoga tko se osjeća preopterečenim – čak i na djecu.

U predškolskom uzrastu odvajanje od roditelja može izazvati stres i anksioznost. Kako djeca postaju starija, socijalni pritisci i škola/vrtić (pogotovo pokušaji da se uklope) stvaraju stres.

Mnoga su djeca previše zauzeta da bi nakon škole imala vremena za kreativnu igru ili opuštanje. Djeca koja se žale na sve svoje aktivnosti ili odbijaju odlaziti na njih mogu biti pod stresom. Razgovarajte sa svojom djecom o tome kako se osjećaju na izvan nastavnim aktivnostima. Ako se žale, razgovarajte o prednostima i nedostacima neke aktivnosti. Ako prestanak te aktivnosti nije opcija, istražite načine kako upravljati djetetovim vremenom i odgovornostima kako biste umanjili stres.

Dječiji se stres može dodatno pojačati zbog događaja u njihovom životu. Čuju li Vas djeca kako razgovarate o temama i brigama koje su neprikladne za njihov uzrast, mogu se dodatno zabrinuti. Moramo obratiti pozornost na ono što puštamo u njihov svijet.

Vijesti također mogu uzrokovati stres. Djeca koja vide uznemirujuće slike na TV-u ili čuju priče o prirodnim katastrofama, ratu i terorizmu mogu se brinuti za vlastitu sigurnost i sigurnost ljudi koje vole. Razgovarajte sa svojom djecom o onome što vide i čuju i pratite što gledaju na TV-u kako biste im pomogli da shvate što se događa.

Također, obratite pozornost na vanjske čimbenike, kao što su bolest, smrt voljene osobe ili razvod. Kada se tome dodaju svakodnevni pritisci s kojima se djeca suočavaju, stres se povećava.

Znaci i simptomi stresa

Iako nije uvijek lako prepoznati kad su djeca pod stresom, kratkotrajne promjene ponašanja – poput promjene raspoloženja, ponašanja, promjene u načinu spavanja ili mokrenje u krevet – mogu biti neki od pokazatelja. Neka djeca imaju fizičke posljedice, uključujući bolove u trbuhu i glavobolju. Drugi imaju problema s koncentracijom ili dovršavanjem školskih obaveza. Ostali se povlače ili provode puno vremena sami.

Mlađa djeca mogu pokupiti nove navike poput sisanja palca, uvrtanja kose ili češkanja nosa; starija djeca mogu početi lagati, maltretirati ili prkositi autoritetima. Dijete koje je pod stresom, može pretjerano reagirati na manje probleme, imati noćne more, smanjiti uspjeh u školi.

Kako možete pomoći djeci da se nose sa stresom?

Pravilni odmor i dobra prehrana mogu poboljšati vještine suočavanja sa stresom.
Svaki dan odvojite vrijeme za svoju djecu. Bilo da trebaju razgovarati ili samo biti u istoj sobi s Vama, učinite to dostupnim. Ne pokušavajte ih nagovoriti da razgovaraju, čak i ako znate što ih brine. Ponekad se djeca samo bolje osjećaju kada s njima provodite vrijeme uz zabavne aktivnosti.

Čak i kako djeca odrastaju, važno im je pružiti vrijeme, iskazivanje interesa pokazuje djeci da su Vam bitna.

Pomozite svom djetetu da se nosi sa stresom, pričajući o situacijama koje ga možda uzrokuju. Zajedno možete pronaći neka rješenja.

Zapamtite da je neka razina stresa normalna; dajte svojoj djeci do znanja da je u redu da se osjećaju ljuto, usamljeno ili uplašeno i da drugi ljudi dijele te osjećaje.

Vrijeme za traženje profesionalne pomoći jest kada svaka promjena ponašanja traje, kada stres izaziva ozbiljnu anksioznost ili kada ponašanje uzrokuje značajne probleme u školi ili kod kuće.

Ako Vam je potrebna pomoć oko pronalaženja rješenja sa situacijama koje brinu Vaše dijete, te zbog kojih dolazi do stresa i promjene ponašanja, sa povjerenjem se možete obratiti za razgovor sa našim stručnim timom psihologa.

Komentari

Ostavite komentar