NovostiZanimljivosti

Kardiovaskularne bolesti i kolesterol

Razumijevanje i kontrola razine kolesterola važna je za sve dobne skupine. Visoki kolesterol, niski HDL, visoki LDL, visoki trigliceridi i dijabetes tipa 2 su ključni faktori rizika ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti (KVB).

Kardiovaskularne bolesti ili bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrti i invalidnosti diljem svijeta.

Prevalencija kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti povećava se sa životnom dobi, a starija životna dob ne nosi samo rizik većeg pobola nego i veće smrtnosti od tih bolesti. To su najpreventabilnije bolesti, što znači da se kontrolom ključnih rizičnih čimbenika (prehrana, tjelesna aktivnost, pušenje i krvni tlak) mogu smanjiti rizici za njihov nastanak i moguće je utjecati na pojavu, tijek i ishod bolesti.

Što je kolesterol?
Kolesterol je esencijalna molekula bez koje nema života. Sastavni je dio zdravog tijela. Toliko je važna molekula da je gotovo svaka stanica u ljudskom tijelu može sintetizirati. Esencijalni je sastojak mozga. Ljudski organizam dnevno proizvede oko 1 – 2g kolesterola. Organ u kojem se sintetizira kolesterol je jetra.
Kolesterol je važna strukturna molekula, od koje nastaju važne molekule. Prekursor je vitamina D, raznih hormona i žučne kiseline (probava). Hormoni koji su proizvedeni iz kolesterola uključuju kortikosteroide, estrogene, testosteron..
Ukoliko čovjek u svojoj prehrani konzumira hranu bogatu kolesterolom, tijelo smanjuje njegovu sintezu te suprotno, ako ne unosi prehrambeni kolesterol kroz hranu, tijelo će povećati sintezu kolesterola u jetri.

Na taj način je razina kolesterola u krvi konstantna i tijelo je u homeostazi pomno reguliranim mehanizmom povratne sprege.
Većina masti ne uzrokuje porast razine kolesterola u krvi, kako se nekada mislilo (sjetite se jaja). Zašto?
Jetra ima mnogo zadataka u metabolizmu masti: oksidacija masnih kiselina i stvaranje energije, sinteza kolesterola, fosfolipida i većine lipoproteina, sinteza masti iz bjelančevina i ugljikohidrata. To znači da se kod povećanog unosa hrane višak glukoze pretvara u trigliceride koji se pohranjuju u masnom tkivu.
Kod gladovanja ovaj proces ide u obrnutom smjeru: trigliceridi se iz masnog tkiva hidroliziraju do slobodnih masnih kiselina koje krvlju dolaze do jetre. Ovdje se slobodne masne kiseline oksidacijom pretvaraju u ketonska tijela a zatim dopremaju u tkiva kao pogonsko gorivo.

Vanjski (egzogeni) kolesterol – kolesterol iz hrane
Prosječna prehrana današnjeg čovjeka osigurava egzogeni (vanjski) unos kolesterola u rasponu od 300 do 500 mg kolesterola dnevno.
Konzumirane masti se probavljaju i zatim apsorbiraju u tankom crijevu. U obliku sitno raspršenih kapljica prenose se limfom i izlijevaju u vensku krv. Krvotokom masti stižu do jetre i masnog tkiva gdje se skladište.
Masti, kolesterol i ostale molekule koje nisu topljive u vodi trebaju posebnu vrstu nosača koji im omogućavaju prolaz kroz krvotok koji je vodena okolina.
Ti nosači su lipoproteini. Razlikujemo pet vrsta lipoproteina:

  • hilomikroni,
  • lipoproteini vrlo niske gustoće (VLDL),
  • lipoproteini niske gustoće (LDL) – prenose kolesterol iz jetre do tkiva – naziva se još i „loši kolesterol
  • lipoproteini srednje gustoće (IDL)
  • lipoproteini visoke gustoće (HDL) – sakupljaju kolesterol iz raznih tkiva i dopremaju ga u jetru – naziva se još i „dobar kolesterol

Lipoproteini imaju važno mjesto u patogenezi bolesti srca i krvnih žila.

Kada u krvi imate previše LDL kolesterola, on se može spojiti sa masnoćama i drugim tvarima i nakupljati na unutarnjim zidovima arterija, stvarajući gustu, tvrdu tvar koju nazivamo plak. Arterije mogu postati začepljene i uske, zbog čega je protok krvi smanjen. Ako nakupina plaka pukne, a na ovom mjestu se može stvoriti krvni ugrušak ili se komad može odlomiti i putuje krvotokom, uzrokujući srčani ili moždani udar.

“Dobra” vrsta kolesterola je lipoprotein visoke gustoće HDL. On uklanja “loši” LDL kolesterol s arterija i šalje ga natrag u jetru, tako da se može ukloniti iz tijela. HDL također može ukloniti kolesterol iz plaka arterije.

Trigliceridi su najčešća vrsta masti u tijelu. Dolaze iz hrane, ali ih proizvodi i naše tijelo. Također se mogu nakupiti unutar zidova arterija i izazvati plak.

Niže vrijednosti HDL -a od preporučenih ukazuju na metabolički sindrom.

Što je važno u interpretaciji lipidnog profila?
Rutinski se u krvi mjere vrijednosti triglicerida (TG), ukupnog kolesterola (Tot Chol) lipoproteini velike gustoće (HDL-C) i lipoproteini male gustoće (LDL-C).

Tot Chol (ukupni kolesterol)<5 mmol/l
LDL<3 mmol/l
HDL>1 mmol/l za muškarce
>1,3 mmol/L za žene
TG (trigliceridi)<2 mmol/l


Niže vrijednosti HDL -a od preporučenih ukazuju na metabolički sindrom.

Poželjno je imati što višu vrijednost HDL kolesterola, i što nižu vrijednost LDL-a (koji ne bi trebao prelaziti 3 mmol/L).
Važan je ukupni kolesterol/HDL odnos, koji bi trebao biti manji od 6.

Trigliceridi su molekule koje se sastoje od alkohola glicerola i masnih kiselina. Unose se hranom i skladište u masnim stanicama. Naše tijelo da bi iskoristilo trigliceride mora da ih „rastaviti“ na sastavne dijelove: glicerol iz kojeg nastaje glukoza i masne kiseline. Ako je u prehrani zastupljeno više hrane bogate šećerima, višak se pretvara u trigliceride i skladišti u masnom tkivu.

To znači da kod visokog nivoa triglicerida, treba smanjiti unos ugljikohidrata, posebno rafiniranih šećera.

Upravo je zato važno osvijestiti činjenicu da kod visokih vrijednosti ukupnog kolesterola nutritivna intervencija u obliku redukcije unosa prehrambenog kolesterola ne daje rezultate i to kod dvije trećine populacije.


Međutim,
prekomjerni unos makronutrijenata i posljedična debljina, inzulinska rezistencija te prehrana koja potiče disbiozu crijevne mikrobiote mogu utjecati na metabolizam lipoproteina povećavajući rizik ateroskleroze.


Koju hranu izbjegavati?

– bijelo brašno, bijelu rižu, tjesteninu
– slatkiše, šećer i zašećerene gazirane sokove, kekse, krafne i sl..
– visok unos alkohola i nefiltrirane kave
– grickalice i hranu bogatu solju
– prženu i procesuiranu hranu
– smanjiti unos crvenog mesa
– hranu kojoj u deklaraciji stoji na popisu „hidrogenirana ulja“
– kokosovo ulje, palmino ulje i ulje palminih koštica

Ali je u isto vrijeme potrebno je povećati
– unos vlakana (25g dnevno) kroz konzumaciju svježeg povrća i neoguljenih jabuka, cjelovitih žitarica i pseudožitarica (ječma, raži, heljde, prosa, zobi), mahunarki, psilijuma povećava izlučivanje kolesterola fecesom i smanjuje kolesterol u krvi
– prebiotika (inulin, povrće, voće, cikorija) i probiotika (probiotički jogurti, prirodno ukiseljeno povrće, kefir)
– hrana sa nezasićenim i polinezasićenim masnim kiselinama (plava riba, maslinovo ulje, avokado, neobrađeni orašasti plodovi i sjemenke..).
Sve ovo objedinjuje tzv. Mediteranska prehrana.

Mediteranska prehrana u službi zdravlja i prevenciji kardiovaskularnih bolesti
Kardiovaskularne bolesti glavni su uzrok smrtnosti kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, bolesti srca i krvnih žila odgovorne su za 17,3 milijuna smrtnih ishoda ljudi u svijetu, a u Hrvatskoj su bile vodeći uzrok smrtnosti s udjelom od 48,3% u ukupnoj smrtnosti 2012. godine. Iako se većina kardiovaskularnih oboljenja odvija kod odraslih osoba, određeni čimbenici rizika razvijaju se još u ranom životnom razdoblju.

Ateroskleroza, koja je vodeći uzrok koronarne srčane bolesti, počinje već u djetinjstvu i napreduje kasnije u životu.
Masne pruge mogu se vidjeti u aorti već u 3. godini života, a fibrozni plakovi opažaju se u adolescenciji. Studije pokazuju da djeca već u školskoj dobi imaju čimbenike rizika koji su prediktivni za razvoj kardiovaskularnog oboljenja u odrasloj dobi te da je upravo to rano životno razdoblje period kada bi trebalo djelovati na prevenciji.
Nekoliko studija pokazuje da su prehrambene navike kod predškolske djece, kao i razine serumskih lipida i lipoproteina, rani pokazatelji razvoja kardiovaskularnih bolesti.

Kad se radi o prehrani, neosporno se prednost daje mediteranskoj prehrani. Ona se temelji na unosu povrća, voća, cjelovitih žitarica i mahunarki te proteinima iz drugih izvora osim crvenog mesa. Takva prehrana je ujedno i bogatija vlaknima. Ovaj tip prehrane donosi i aktivne sastojke – omega-3 masne kiseline, beta-glukane, fitosterole, vitamin E koji imaju pozitivan učinak na cjelokupni lipidni status.

Mediteranska prehrana podrazumijeva unos raznih namirnica s mnogo hrane biljnog podrijetla, svježeg povrća i voća i orašastih plodova. Riba, bijelo meso, divljač i začini te mlijeko i mliječni proizvodi trebali bi se unositi u umjerenim količinama.
Crveno meso i slastice u malim količinama. Kao glavni izvor masnoća koristi se maslinovo ulje, a kao sladilo med.
U prehrani su zastupljeni složeni ugljikohidrati poput mahunarki i žitarica. Usto se uz obrok može popiti čaša crnog ili bijelog vina, cijelog ili kao „bevanda“ (pola vina, pola vode).

Kad se radi o masnoćama, važan je sastav masnih kiselina. Mediteranska prehrana izbacuje tvorničke prerađene trans-masti i ograničava omega – 6 polinezasićene i zasićene masti. Povećan je unos omega -3 polinezasićenih masti, kao i mononezasićenih masti.
Unos omega-3 polinezasićenih masnih kiselina ribom rezultira značajnim smanjenjem triglicerida, a umjerenim povećanjem LDL-a i HDL-a. Preporuča se unos ribe i morskih plodova budući da, za razliku od ribljeg ulja, sadrže i druge nutrijente (visokovrijedne bjelančevine, vitamin D) koji imaju kardioprotektivne učinke.
Maslinovo ulje čini okosnicu mediteranske prehrane upravo zbog visokih koncentracija nezasićenih masnih kiselina i antioksidansa te pozitivno djeluje na cjelokupni metabolizam lipida.

Šećer u prehrani pridonosi povećanoj apsorpciji masnoća i sekreciji hilomikrona. Smatra se da fruktozna komponenta kao dio saharoze (stolnog šećera), visokofruktoznih sirupa najviše utječe na metabolizam lipoproteina.
WHO u svojim posljednjim smjernicama savjetuje unos šećera u udjelu ne većem od 10% od ukupnog energetskog unosa dnevno.
Glukoza, saharoza, visokofruktozni kukuruzni sirup i umjetni zaslađivači koriste se danas u tehnologiji izrade bezalkoholnih pića koja se povezuju s rizikom nastanka pretilosti, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i metaboličkog sindroma.
Visokofruktozni kukuruzni sirup, jedan od češćih zaslađivača, koji u svom sadržaju ima 55% fruktoze i 45% glukoze, dovodi do povećane sinteze masnoća u jetri, primarno metabolizmom fruktoze, što rezultira povećanim koncentracijama triglicerida i kolesterola u krvi, a dovodi se i u vezu s nastankom nealkoholne bolesti jetre te gihta kod muškaraca.

Surađujte sa svojim zdravstvenim djelatnicima i zajedno dogovorite plan promjene životnih navika koji će najbolje odgovarati vama i vašoj obitelji.
To je jedini način da napravite plan kojeg ćete se držati i koji će biti usvojiv.
Uz promjenu prehrane, kao dijela životnog stila, važno je obratiti pažnju i na:

  • kretanje – svakodnevne šetnje, vježbanje, vrtlarenje, planinarenje, plivanje, biciklizam…
  • prestanak pušenja Ljudi koji imaju pse najčešće šetnjama zadovolje preporučenu dnevnu količinu tjelesne aktivnosti. Kućni ljubimci također pružaju socijalnu podršku, što je važan čimbenik u održavanju novih zdravih navika.
  • higijenu spavanja – problemi sa spavanjem (nesanica, apneja za vrijeme spavanja) mogu povećati rizik od pretilosti, visokog krvnog tlaka, dijabetesa tipa 2, moždanog udara, KVB… Zato svaki dan prakticirajte neku vježbu za ublažavanje stresa, maknite telefon i druge elektroničke uređaje dalje od kreveta, pokušajte ići u krevet i buditi se svaki dan u isto vrijeme, spavajte 6-8h svaku noć
  • kontrolu krvnog tlaka i šećera i naravno, uzimanje lijekova koje je prepisao liječnik
  • smanjiti stres te uživati u vlastitim životnim postignućima.

    Piše: Ivana Domislović dipl.ing.univ.spec.nutricionist

Poliklinika Adarta